U Bošnjačkom institutu - Fondaciji Adil Zulfikarpašić, postavljena je izložba o Selmanu Selmanagiću, jedinom arhitekti iz bivše Jugoslavije koji je diplomirao na poznatoj avangardnoj školi Bauhaus.
O ovoj zanimljivoj ličnosti, koja je dala veliki doprinos građevinarstvu, u Novom danu govorila je autorica izložbe, historičarka umjetnosti Aida Abadžić Hodžić. Profesorica je autorica knjige “Selman Selmanagić i Bauhaus”.
pročitajte još
Abadžić Hodžić je otkrila da je Selmanagić “slučajno” započeo studiranje na Bauhaus.
“Kao mladić bio je hrabar i odlučan, pustolovnog duha. Završio je stolarski zanat u Sarajevu i u Njemačku je otišao kako bi usvaršio svoje znanje. Poslao ga je otac koji je i sam bio visokoobrazovan (završio studij Prava u Istanbulu). Cilj je bio da Selman, nakon što je završio stolarski zanat, usavrši znanje i vrati se u Srebrenicu gdje je trebao pokrenuti porodičnu stolarsku firmu. Ali on kada je vidio tu arhitekturu Bauhausa, osjetio je da je to nešto napredno i odlučio je tu ostati. Njegov otac do treće godine studiranja nije znao da Selman studira na Bauhausu. Diplomirao je 1932. godine i jedino je ime iz BiH koje se, u prvoj polovici 20. stoljeća izravno veže uz evropsku umjetničku avangardu. Selmanagić je učestvovao u poslijeratnoj obnovi Berlina”, ispričala je profesorica.
Također, otkrila je i jednu anegdotu za vrijeme studiranja Selmanagića.
“Selman nije htio reći ocu da studira arhitekturu, ali je ipak morao priznati tokom 3. godine studija jer je ostao bez novca i tražio je pomoć od roditelja. Otac ga je uslovio da projektuje porodičnu kuću kako bi vidio da se njegova škola isplati. Selman je to uradio i tako dobio preko potreban novac. Ta kuća više ne postoji”, rekla je gošća Novog dana.
Abadžić Hodžić je objasnila zašto je Selmanagić bio relativno nepoznat, čak i u akademskim krugovima.
“Selman nije imao nijedan projekat u bivšoj Jugoslaviji. Pretpostavljam da zbog složene političke situacije u Istočnoj Njemačkoj, gdje je živio, on nije često ovdje dolazio. Tek pred kraj njegovog života počeo je intenzivnije dolaziti u Sarajevo. Vrlo je živo pratio šta se ovdje dešava, ali nije aktivno participirao”.
Selmanagića je “otkrila” zahvaljujući profesoru Ivanu Štrausu.
“Meni je prvi put Selmanagića spomenuo Ivan Štraus, možda prije nekih osam godina i tada sam prvi put čula za njega. Kasnije sam, pripremajući jedan tekst o arhitekturi BiH 20. stoljeća, željela napisati nekoliko rečenica o njemu i počela istraživati. Potom sam otputovala u Berlin i upoznala njegovu suprugu i kćerke i vidjela sav taj materijal. Tada sam shvatila da je njegova priča fascinantna”.
Abadžić Hodžić je podsjetila da izložba traje do 17 oktobra.
