Gorčin Dizdar, osnivač Fondacije Mak Dizdar, jedan od rijetkih mladih naučnika koji se na našim prostorima bavi izučavanjem stećaka, unuk Maka Dizdara, odbranio je doktorsku disertaciju o stećcima na Univerzitetu York u Torontu.
Distertacija je predložena za nagradu za najbolji rad na Univerzitetu York. Gorčin Dizdar je u Novom danu bio gost gdje je govorio o simbolici stećaka.
Pročitajte još
Na pitanje koliko se van granica našeg područja drži do tradicije, a koliko u BiH, Srbiji i Hrvatskoj je odgovorio: “Vrlo malo se vodi računa o stećcima, jednostavno su prepušteni vremenu i sami sebi, a jedna pozitivna stvar je nominacija za status UNESCO-a svjetskog naslijeđa. Ovaj mjesec se očekuje odluka, nadam se da će biti pozitivna i da će dovesti do odgovornijeg pristupa prema ovom kulturnom naslijeđu“.
Rekao je i da status UNESCO-a ne znači mnogo i ne dovodi do konkretnih mjera, već njima mora i vlast da posveti pažnju.
“Jedna pozitivna stvar je Stolac, njegova regija je najpoznatija za stećke i tu se nalaze neki od najpoznatjihih nekrpola, ali nije još dovoljno prezentovano. Mi iz fondacije se borimo – osnovali smo Muzej galerijski centar gdje imamo kolekciju posvećenu stećcima“, dodao je.
Na komentar da li se bavi izučavanjem stećaka zbog toga što je unuk pjesnika Maka Dizdara je kazao: “To djeluje da je bilo predodređeno, međutim to je bio moj vlastiti izbor. Zbog kućne biblioteke i ljudi s kojima sam se susretao, bio sam upoznat s tom tematikom i vidio sam da je ta tematika zanemarena u velikoj mjeri, tako da je to dovelo do moje odluke da napišem doktorsku disertaciju na tu temu”.
Govorio je i o Univerzitetu York.
“Prvenstveno moja odluka na Univerzitetu York bila je potaknuta Amilom Buturović koja se već bavila tom tematikom i zato sam odlučio da se bavim time. Kanadska vlada mi je omogućila najvišu stipendiju na doktorskoj disertaciji pa mi se čini da je Kanadi više stalo nego nama do našeg naslijeđa“, istakao je Dizdar.
Rekao je i da se stećci u Srbiji nalaze uglavnom na pograničnim područjima što pokazuje povezanost između naših kultura.
“U regiji ne posvećujemo dovoljno pažnje našem kulturnom naslijeđu a posebno stećcima jer nisu politički zanimljivi nikome jer predstavljaju kulturno naslijeđe“, dodao je.
O tome postoje li stećci danas u modernoj kulturi je komentarisao: “Tome smo najviše posvećeni. Kao što je Mak Dizdar bio inspirisan stećcima, nama je bitna umjetnost koja je bila inspirisana stećcima. Tošo Dabac, fotograf, jedan je od mnogih koji je bio inspirisan tom tematikom. Također bih izdvojio i bh. i australskog skulptora Adisa Fejzića koji se bavi pokušajem da prevede stećak u jezik savremene kulture”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
