Oglas

UPOZORENJE VELIKE KNJIŽEVNICE

Elif Shafak: Živimo u dobu bijesa, anksioznosti i umjetne inteligencije, ali najviše me plaši nešto četvrto

author
N1 BiH
14. nov. 2026. 15:59
Elif Safak
Elif Shafak (Foto: JaceMerlyn/Wikimedia Commons, CC BY-SA 4.0)

Tursko-britanska književnica Elif Shafak upozorava da se savremeni svijet sve više prepušta bijesu, anksioznosti i umjetnoj inteligenciji, ali da bi ravnodušnost prema ljudskoj patnji mogla biti još opasnija.

Oglas

U razgovoru za The Irish Times, objavljenom prošlog mjeseca, govorila je o ratovima, Gazi, ulozi književnosti i opasnosti da se ljudske tragedije u neprekidnom protoku informacija pretvore u statistiku.

"Ovo je doba tri riječi: bijesa, anksioznosti i umjetne inteligencije. Ali ako tome dodamo i četvrtu, apatiju, svijet će postati mnogo teže mjesto za život“, rekla je Shafak, predstavljajući svoj novi roman In One Brief Moment All Eternity.

Književnost, smatra, ostaje jedno od rijetkih mjesta na kojima ljudi još mogu usporiti, saslušati drugačija iskustva i razumjeti složenost svijeta.

"Književnost je jedno od posljednjih preostalih demokratskih prostora u kojima možemo usporiti i voditi smirenije, nijansiranije i višeslojnije razgovore", istaknula je.

Kada ljudske tragedije postanu statistika

Posebno je zabrinjava način na koji svakodnevno praćenje ratova i humanitarnih katastrofa može otupjeti ljudsku osjetljivost.

„Bez priča ljudi se, nažalost, svode na brojeve. Kada čujemo vijest da je poginulo 5.000 ljudi, naš um ne može obraditi razmjere onoga što vidimo. Onda samo nastavljamo listati vijesti, jednu za drugom. To se ne zadržava u nama. Ne uspijevamo to procesuirati. Tako nastaje ogromna apatija“, upozorila je.

Govoreći o Gazi, Shafak je naglasila važnost slušanja palestinskih književnika, čija svjedočanstva omogućavaju da se iza brojki ponovo prepoznaju pojedinačni ljudski životi.

"Kada je riječ o Gazi, izuzetno je važno da čujemo te priče. Danas, više nego ikada, moramo slušati palestinske autore."

Isto, dodaje, vrijedi za pisce iz Ukrajine i Sudana. U svijetu u kojem se tragedije smjenjuju gotovo bez predaha, sposobnost slušanja postaje sve dragocjenija.

Umjetna inteligencija i budućnost književnosti

U drugom nedavnom razgovoru, za časopisThe Nod, Shafak je upozorila da razvoj umjetne inteligencije ne smije ostati isključivo u rukama tehnoloških kompanija.

"Tehnologija je previše važna da bismo je prepustili nekolicini tehnoloških firmi", poručila je, pozivajući na jasnija pravila, transparentnost i uključivanje građana u raspravu o budućnosti AI-ja.

Zabrinjava je i način na koji veliki jezički modeli prikupljaju književna djela, često bez odgovarajuće zaštite autorskih prava. Poseban problem vidi u neravnomjernoj zastupljenosti svjetskih kultura u podacima na kojima se ti sistemi razvijaju.

Prema njezinoj ocjeni, prevlast zapadnih arhiva može dodatno potisnuti priče manjinskih i autohtonih zajednica, kao i iskustva ljudi izvan zapadnog svijeta.

Uprkos tome, Shafak ne odbacuje tehnološki napredak. Prepoznaje njegove mogućnosti, posebno u medicini, ali insistira na javnoj odgovornosti za posljedice njegovog razvoja.

Zašto još pisati romane?

Njezin novi roman In One Brief Moment All Eternity (U jednom kratkom trenutku, cijela vječnost) posvećen francuskom književniku Gustaveu Flaubertu, nastao je iz preispitivanja smisla književnog stvaranja u vremenu ratova i političkih kriza.

Shafak podsjeća da osjećaj raspadanja svijeta nije svojstven samo našem vremenu. I Flaubertovo stoljeće obilježili su ratovi, glad i duboki društveni sukobi.

"Naravno, imamo nove izazove, ali osjećaj da se svijet raspada nije nov", kazala je.

Upravo zato književnost za nju zadržava posebnu vrijednost. Dok političke podjele i digitalni sadržaji sve više fragmentiraju javni prostor, roman još može ponuditi iskustvo tuđeg života koje ne stane u nekoliko rečenica ili kratku objavu.

"Književnost je protuotrov za apatiju", zaključuje Shafak.

Elif Shafak tursko-britanska je književnica, esejistica i jedna od najprevođenijih savremenih autorica. Piše na turskom i engleskom jeziku, a njezini romani, među kojima su Četrdeset pravila ljubavi, Istanbulsko kopile i Otok nestalih stabala, prevedeni su na brojne svjetske jezike. U svojim djelima istražuje pitanja identiteta, pripadnosti, religije, ljudskih prava i položaja žena. Doktorirala je političke nauke, a poznata je i po javnom angažmanu u odbrani slobode izražavanja i demokratskih vrijednosti.

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama