Novinari nisu prihvatili pozivnicu organizatora, a čak je i prolaznike trebalo nagovarati da pogledaju filmsku projekciju u podrumu pariškog Grand Cafea prije 125 godina. Za jedan franak, koliko je stajala ulaznica, gledatelji su mogli pogledati 10 kratkih filmova u ukupnom trajanju od 20 minuta.

Prvoj filmskoj projekciji u povijesti prisustvovala su 32 gledatelja i svi su na kraju bili “neopisivo iznenađeni i bez riječi”, kazali su organizatori. Prvo kino požnjelo je uspjeh.

Pandemija je onemogućila da se krajem 2020. obilježi 125. godišnjica rođenja kina. Prije pet godina pariški se Grand Palais velikom izložbom odužio braći Augusteu i Louisu Lumiereu, izumiteljima kinematografa.

S tim uređajem, kombinacijom filmske kamere, filmskog projektora i stroja za kopiranje, dvojica industrijalaca prikazala su svoj kratki film “Izlazak radnika iz tvornice Lumiere u Lyonu”.

Nakon privatne projekcije 22. ožujka 1895., braća su film prikazala javno u Grand Cafeu 28. prosinca iste godine. Ta je projekcija ušla u povijest kao rođenje kina, unatoč svim pripremnim radovima ostalih pionira kinematografije poput Amerikanca Thomasa Alve Edisona i njemačke braće Skladanowsky.

Grand Cafe koji se nalazio nedaleko od pariške operne kuće Garnier više ne postoji. Ondje je sada luksuzni hotel Scribe, a plaketa na njegovu pročelju ukazuje na to da je upravo tu bilo mjesto prve projekcije braće Lumiere. Nedugo nakon prve projekcije počele su filmske predstave u kafićima, kazalištima i cirkuskim šatorima, a kino dvorane izgrađene su kasnije.

Danas njihovo mjesto zauzimaju multipleksi, mehaničke projektore zamijenili su digitalni, a streaming platforme sve više dovode kino u domove.

Sve je to promijenilo gledateljske navike publike koja nove filmove sada može pogledati sjedeći u udobnim foteljama svojih domova. Štoviše, prihodi streaming platformi poput Netflixa i Amazon Primea veći su onih tradicionalnih kina čime je uzdrman poslovni model star više od stotinu godina.

Dakle, ubija li streaming kino? Pandemija i rapidan pad prihoda samo su ubrzali pitanje koje si već dugo postavljaju filmaši i upravitelji kino dvorana.

Treba priznati da ovo nije prvi put da se kinu predviđa propast, no prvi se put radi o krizi ovakvih razmjera još od pojave televizije 50-ih godina prošlog stoljeća.

Mnogi u industriji vjeruju da kino u svojoj tradicionalnoj formi ne može preživjeti. Dio stručnjaka smatra da će gledanje filmova u kinima opet procvjetati samo ako se u ponudu uvede nešto posebno, primjerice, inovacija poput osjeta mirisa ili vibrirajućih stolica.

Drugi smatraju da bi kina trebalo subvencionirati kao kulturne institucije, poput muzeja. Vjeruju da se samo na taj način kina mogu nadati nekoj budućnosti.