U Muzeju istočne Bosne u Tuzli otvorena je izložba "Novi život starog hrasta" autora Ive Jelušića. Autor je izradio replike prahistorijske grnčarije sa područja Pivnice kod Odžaka napravljene od abonosa starog nekoliko hiljada godina. Jelušić je stvorio priliku da možemo dotaknuti prošlost i zamisliti kako se živjelo prije više od 3.000 godina.

Na lokalitetu Pivnica kod Odžaka 60-ih godina prošlog stoljeća iskopane su keramičke posude iz stolačke kulture i odnesene u muzej u Sarajevo. Gledajući kako se iz rijeka Save i Bosne tokom eksploatacije šljunka, vade znatne količine abonosa, hrasta lužnjaka, Ivo Jelušić počeo je praviti zdjele i promovisati ih.

“Radi se o 40-ak zdjela. Rađene su prema crtežima stručnjaka iz Zemaljskog muzeja. Sačuvano je osam gotovih, čitavih zdjela ili sastavljenih, a ostale zdjele su od fragmenata. Na temelju fragmenata su stručnjaci napravili rekosntrukcije tih zdjela i ja sam istovjetno u toj veličini i onom obliku, napravio“, istakao je Ivo Jelušić, autor.

Odlika kostolačke kulture su ornamenti, odnosno, ove specifične šare koje se nalaze na zdjelama koje autor radi i za koje kaže da je jako specifično uraditi toliko broj tačkica, odnosno crtica na njegovim zdjelama.

Kostolačka kultura smještena je u period između mlađeg kamenog i bronzanog doba te je vezana za Posavinu, Istočnu Slavoniju i Zapadnu Srbiju,po čijem lokalitetu Kostolac je i dobila ime.

“Lokalitet Pivnica kod Odžaka predstavlja zapravo jedini lokalitet čiste kostolačke kulture gdje nema miješanja sa nekim drugim elementima. Zbog toga ona ima veliki značaj za ove prostore i predstavlja izuzetnu pojavu. Izložba je jedini način da vidimo repliku ovog materijala u izvornom obliku. Samo što ovo nije rađeno od keramike, pečene gline, već od drveta“, izjavio je Dženan Brigić, kustos Muzeja istočne Bosne Tuzla.

“Ono što je jako specifično je to što je gospodin Ivo Jelušić napravio predmete, koji su inače jako krhki , ljudi ih ne mogu dirati, nalaze se u depoima muzeja, ne mogu se tek tako iznositi i izlagati, te ovim replikama dočarao kako su izgledali pa možda čak i približnije izvornom stanju nego što bi našli u arheološkim iskopinama“, kazao je Ljubiša Veljković, direktor Muzeja istočne Bosne Tuzla.

Jelušićevi radovi spojili su arheologiju, povijest i zanat. Ova umjetnička djela imaju promotivni i edukativni karakter .

“Promoviram svoj zavičaj jer ovo je kulturno bogatstvo BiH. Da ovu zdjelu koja se nalazi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu i zove ‘Ljepotica’ da to postane brend bosanske Posavine, Odžaka, kostolačke kulture. I da drvo abonosa jednostavno predložimo u UNESCO kao zaštićenu materijalnu baštinu“, naveo je Jelušić.

Ljudi kostalačkog doba izrađivali su kvalitetnu keramiku tankih stijenki sjajno uglančanu u sivoj, crnoj ili oker boji, a stanovništvo se bavilo zemljoradnjom i stočarstvom. Dodir sa replikama posuđa iz tog doba, svojevrstan je dodir sa njima i nekim davnim vremenima.