Narodno pozorište Sarajevo ove godine slavi 100 godina rada koje će biti obilježene, između ostalog, sa tri premijerna izvođenja: Nušićeva "Protekcija“, opera "Prodana nevjesta“ kompozitora Bedřicha Smetane i balet "Žetva“ kompozitora Borisa Papandopula.

“Sva tri naslova su tematski postavljeni jer određuju početak profesionalnog djelovanja svih umjetničkih segmenata Narodnog pozorišta Sarajevo. Nušićeva ‘Protekcija’ je dva puta postavljana na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, 23. oktobra 1921. i 10. aprila 1963. godine. Prvo izvođenje 23. oktobra 1921. veže se za obilježavanje početaka rada Narodnog pozorišta Sarajevo. Prva predstava sarajevske Opere bila je ‘Prodana nevjesta’ izvedena 9. novembra 1946., a sarajevski Balet svoju prvu samostalnu predstavu “Žetva” izvodi 25. maja 1950.”,  kazao je za Fenu direktor Narodnog pozorišta Dino Mustafić.

Program ovogodišnjeg jubileja

On također ističe da će nakon završetka konkursa za umjetničke direktore svih segmenata koji nisu bili birani godinama na puni mandat, obznaniti i cjelokupnu umjetničku sezonu 2021/2022. koja će biti u znaku ovog velikog jubileja.

Govoreći o problemima s kojima se susreće Kuća na Obali, Mustafić navodi da treba poći od toga da je pozorište javna ustanova koja postoji zahvaljujući bogatoj i naslijeđenoj tradiciji Sarajeva kao kulturnog centra, dakle u prvom redu publici našeg grada.

“Raditi svim svojim kapacitetima, pa i preko njih, posebno u vremenu ovako duboke egzistencijalne, a sada već i privredne i s njima povezane društvene krize, bila je i bit će naša obaveza i izraz odgovornosti prema zajednici u kojoj i za koju djelujemo. Za mnoge naše gledateljice i gledatelje otvaranje pozorišta i ponovno pokretanje programa s početkom sezone jeste i svojevrsna terapija. Od početka epidemije i svih mjera neshvatljivo mi je kako se više nije povelo računa o psihološkom i sociološkom aspektu krize jer očigledno je da su jedine doista učinkovite mjere suzbijanja epidemije zapravo bile mjere protiv svega onoga što nas čini ljudima, pored golog preživljavanja. Dakle, protiv naše društvenosti, našeg prava na rad i naše potrebe za kulturom. Stoga smo mi u kulturnom sektoru radili tim intenzitetom i zbog sebe, vlastitog osjećaja smisla i duševnog zdravlja. Nas, teatra, nema bez naše publike, kao što ni grada kojemu je stalo do vlastita samopromišljanja, identiteta, nema bez pozorišta. Grad bez svog pozorišta zapravo i nije grad”,  podvukao je Mustafić.

Direktor Narodnog pozorišta Sarajevo smatra da su ove činjenice svjesni i najodgovorniji u Vladi Kantona Sarajevo i nadležnom ministarstvu kulture i sporta koje sve čini da se nagomilani problemi otklone sistemski i dugoročno, uz pažljivo planiranje kako obnoviti kadrovske resurse, rekonstruirati tehnički aparat teatra, postaviti nove i drugačije oblike organizovanja shodno ulozi i značaju teatra u 21 vijeku.

“Nova generacija umjetnika i umjetnica otvorena je i spremna za nove forme i dinamike produkcije, širenje repertoara i suvremene estetike i programe, dakle i za novu publiku”, naveo je Mustafić.

Na programu ovogodišnjeg jubileja je i predstava rađena po tekstu Branislava Nušića “Protekcija”. Govoreći o simbolici ove predstave, prije svega u kontekstu samog Nušića koji je kao tadašnji načelnik Umjetničkog odjeljenja Ministarstva prosvjete svojevremeno otvorio Narodno pozorište, te bio jedan od prvih njegovih direktora, Mustafić kaže da je Nušić bio prosvjetiteljska figura te da je mnogo zaslužan i za etabliranje scenske umjetnosti u Sarajevu.

“Radujem se da ćemo ovom premijerom pokazati i naš veliki respekt i zahvalnost za njegov dramski opus koji tangira stvaraoce svih generacija. Nušićeve komedije aktuelne su i kao komedije društava u tranziciji. Pohlepnici za političkom vlašću, kradljivci diploma, skorojevići raznog kroja – sve su manje razlog za smijeh u živoj stvarnosti našeg društva na početku 21. vijeka. Nažalost, nisu razlog za smijeh ni u Evropi naših dana. U kojoj Nušićevi karakteri ne govore isključivo srpskim jezikom. I tu Nušićevo djelo ostaje kao prst koji se smije jasno ukazujući na izvore zala i nepravdi. I sam bi se iznenadio da sada vidi koliko se stvari nisu mnogo promijenile na Balkanu”,  podvukao je direktor Narodnog pozorišta.

Nostalgična historijska sjećanja

Govoreći o budućnosti te pozorišne kuće, on je izrazio nadu da će sa svojim timom saradnika pokazati kako nacionalni teatar prikuplja u sebe sve društvene silnice koje kroz umjetničko iskustvo prelama i transformira gledaocima sliku one stvarnosti koju svi zajedno živimo.

“Narodno pozorište ima sjajan potencijal u umjetnicima, jasno je da mi ne možemo biti neki izdvojeni mehanizam koji generira nostalgična historijska sjećanja, nego živ organizam koji se, registrirajući promjene u društvu, mijenja. Kroz Narodno pozorište Sarajevo, kao centralnu pozorišnu instituciju, prelamali su se tokom proteklih sezona znakovi ovoga vremena i ovoga prostora te je ono svojim istraživačkim dometima u iznalaženju novih umjetničkih formi, autentičnih u nacionalnom iskazu, bilo i putokazom bh. teatru koji još traga za novim formama, ali i sadržajima koji teatru mogu osigurati opstojnost na turbulentnom početku 21. vijeka”,  podvukao je direktor Narodnog pozorišta Sarajevo Dino Mustafić u razgovoru za Fenu.