Svrzina kuća, simbol bosanske i bošnjačke stambene kulture orijentalnog tipa, nakon obnove ponovo je otvorila vrata za posjetitelje.

Svrzina kuća je tipičan primjer tradicionalne bosanske arhitekture iz osmanskog perioda.Sada poslije obnove je, kako kažu iz Muzeja Sarajeva, dragulj u punom sjaju.

Adnan Muftarević, arhelog i savjetnik u Muzeju Sarajevo:

“Saniran je krov, opet je okrečena sa izvornim materijalima, urađena je kompletna hortikultura.Urađeni su veliki građevinski i restauratorsko-konzervatorski zahvati i od danas je zvanično opet otvorena za javnost i za naše drage posjetitelje.”

Svrzina kuća se nalazi na adresi Glođina 8. Zanimljivo je to da je upravo porodica Glođo izgradila Svrzinu kuću. Međutim nakon što su ostali bez muških nasljednika ova orijentalna ljepotica je pripala, preko porodičnih veza, porodici Svrzo.

Indira Kučuk-Sorguč, direktorica Muzeja Sarajevo:

“Vrlo je važno reći da je Svrzina kuća kuća koja dakle pokazuje način življenja tadašnjih bogatih porodica Glođo i Svrzo, ali pokazuje ustvari i ono što smo mi danas zaboravili, a to je taj mir. Pokazuje kako se živjelo u miru, rahatluku, kako su se ljudi pazili, kako su i bogati slojevi pazili niže slojeve.”

Ovu kuću krasi toplina i osjećaj slobode. Sa jedne strane je njegovala privatnost, ali i duh mahale. Bila je intimna, ali ne i odvojena od ostatka svijeta, a posjetitelji sada tu atmosferu mogu osjetiti u njenom novom ruhu.

Više u prilogu Amile Mrkonje.