Tetovaže koje pričaju priču o vjeri, ženama i opstanku: Zaboravljena tradicija ponovo oživljava

Sicanje je tradicionalno tetoviranje, uglavnom katolkinja u BiH, a običaj je postao izražen tokom osmanske vlasti, kada su kršćanski simboli, kao obilježje vjerskog identiteta na koži, bili zaštita žena od odvođenja, prisilnih udaja, harema, odnosno osmanske asimilacije.

"Ja lično imam ovu tetovažu već desetak godina, a kako to već biva s tetovažama, one se šire i nadograđuju. Ideju sam dobila kada sam čula jednu baku koja je kazala da se danas stidi pokazati ruke, a ja sam već tada imala tu tetovažu i poznavala sam mlađe žene koje rade te tradicionalne tetovaže po uzoru na naše bake", pojasnila je Irena Mrnjavac, autorica izložbe.

Izložba je spojila starije žene s autentičnim tetovažama i mlađe koje su oslikale kožu na moderan način u Hercegovini i srednjoj Bosni, a u općini Dobretići pronađeno je petnaestak starijih žena za koje se bockanje ruku podrazumijevalo. Smjesa za iscrtavanje pripremala se od čađi, baruta, uglja i smole te se miješala s vodom, medom ili mlijekom.

"One su to jednostavno morale raditi. Njih niko nije ni pitao. Kada bi došle u određenu dob, kao tada mlade žene, uglavnom je u selu bila određena majstorica tetoviranja kojoj biste se najavili posredstvom svoje majke, tetke ili prijateljice. Dio njih je to radio sam. Upoznali smo časnu sestru koja je sebi križić sama uradila sicanjem", istakla je Mrnjavac.

"Puno više imamo mlađih osoba nego ovih tradicionalnih, kako ih zovemo, naših bakica. To pokazuje da su mlađe osobe zainteresovane za nastavak tradicije", naveo je Nikola Franjić, autor izložbe.

Kako serija fotografija prikazuje, tetovaže s katoličkim motivima popularne su kod mlađih žena, koje ih nose uglavnom u čast svojih predaka. Tradicionalne tetovaže bile su i ostale znak vjerske pripadnosti i identiteta, naglašavaju autori.

"Ove tetovaže jesu jedan dio identiteta. Oslikavaju, označavaju, obilježavaju i obilježavale su prvenstveno naše bake, a evo, danas i sve mlađe i mlađe naraštaje", dodao je Franjić.

"Ovim mlađima je to na neki način bio izazov, pa možda na neki način i vid zabave i neki vid ukrasa. Sigurno su izumrle one koje su to radile prvenstveno zbog zaštite, odnosno odbrane tog svog identiteta", rekla je Mrnjavac.

Ovom izložbom otvoreni su "Napretkovi adventski dani", koji će, između ostalog, obuhvatiti i radionice za djecu i odrasle.

"Naravno, kruna 'Napretkovih adventskih dana' je Napretkov božićni koncert ovdje u BKC-u. Otvoreni smo prema svima, naša vrata su otvorena da svi dođu, da uživamo zajedno, njegujemo tradiciju, kulturnu baštinu i posebno naš identitet", poručila je Vanja Bosankić Milić, predsjednica HKD-a Napredak Živinice.

Identitet Hrvata katolika dokumentovan je i kroz ove fotografije, koje odaju priznanje jednom vremenu te poručuju da ovu izuzetno simboličnu tradiciju ima ko nastaviti.