Vuk Perović za N1: Veliki festivali tražili su da pričamo o „buretu baruta“, ali slika regiona se mijenja

Perović smatra da je iza regionalne kinematografije dobra godina, možda i bolja nego što su mnogi očekivali.

„Generalni presjek opet pokazuje jednu dobru godinu kojoj se, ja mislim, mnogi od nas nisu nadali, nisu vjerovali da će biti tako dobra. Ali ono što je najvažnije, autori su pokazali da mogu, da znaju i da umiju, jer znamo da nije lako isproducirati film na prostoru bivše Jugoslavije i da treba izuzetno mnogo truda“, kazao je Perović.

Kako je istakao, filmovi iz regiona često nastaju kao koprodukcije zemalja bivše Jugoslavije, a ovogodišnja ostvarenja donose i provjerena autorska imena i neke nove autore.

„Najvažnije je da film ostane s vama“

Govoreći o svom poslu selektora i kriterijima kojima se vodi prilikom odabira filmova, Perović kaže da je izazov veliki, ali da taj posao voli i radi ga godinama.

„Meni je važno da film bude dobar, kvalitetan, da autori upravo nama pokažu i prikažu taj neki svijet koji su oni izmaštali i realizovali i da mi od njih dobijemo nešto što je nama bitno i važno“, rekao je.

Za njega su najvažniji filmovi koji publiku ne napuštaju nakon projekcije.

„Najvažnije je da to budu filmovi koji ostaju, koji ostaju s vama, koje ćete odnijeti kući i vjerovatno razgovarati s prijateljima, porodicom drugih dana, jer znate da vas je nešto dotaklo i da je kod vas proizvelo emociju i da vas je na neki način promijenilo i pomaklo“, kazao je Perović.

Novca i dalje nema dovoljno

Jedan od najvećih problema regionalne kinematografije ostaje finansiranje. Govoreći o situaciji u Crnoj Gori, Perović je podsjetio na rad Filmskog centra, koji je, prema njegovim riječima, osnovan prije oko osam godina i za to vrijeme postigao mnogo.

Dio Herceg Novi Film Festivala je i industrijski program Montenegro Film Rendezvous, koji okuplja međunarodne eksperte i profesionalce.

Ipak, Perović naglašava da finansijskih sredstava još nema dovoljno.

„Novca i dalje nema dovoljno, ne finansira se taj broj filmova koji bi autori željeli, ali Crna Gora kao mala država dobila je neki svoj ritam“, rekao je.

„Crna truba“ i nova generacija autora

Ove godine u programu je i film „Crna truba“, crnogorska produkcija i dugometražni debi reditelja Bojana Stijovića.

Perović ga vidi kao jednog od predstavnika nove generacije crnogorskih autora koji, uprkos teškim okolnostima u kojima stvaraju, imaju šta ponuditi publici.

„Siguran sam da bi Bojan volio da je imao više dana snimanja, da je mogao da radi u nekim boljim okolnostima, ali njegov rezultat to ne pokazuje“, kazao je.

Kako je objasnio, gledalac ne vidi okolnosti u kojima je film nastajao, već na kraju pred sobom ima završeno filmsko ostvarenje.

„Mislim da imamo brojne talente kako u Crnoj Gori, tako i u regionu i to mislim da pokazuje i ova naša selekcija“, istakao je Perović.

Posebno je ukazao na sve veći broj autorica.

„Ove godine imamo sjajne autorke, sve imamo više žena koje se bave filmom i to rade na sjajan način. Mislim da je ovaj region živ“, kazao je.

„Tražili su da pričamo o takozvanom buretu baruta“

Perović se osvrnuo i na promjene tema kojima se bavi regionalna kinematografija. Smatra da je bilo logično da se filmovi s prostora bivše Jugoslavije dugo bave teškim temama, s obzirom na sukobe i društvene okolnosti kroz koje je region prošao.

„Autor mora da se bavi onim što ga brine, što ga tišti i što mu je na neki način teško na duši i da želi to da podijeli s drugima“, rekao je.

Ipak, primjećuje promjene.

„Mislim da se već osjeća neka blaga promjena u tom smislu“, kazao je Perović.

Prema njegovom mišljenju, određeni utjecaj na raniju sliku regionalnog filma imali su i veliki zapadnoevropski festivali.

„Mislim da su na neki način i zapadna Evropa i veliki festivali to tražili upravo od nas. Tražili da mi pričamo o tom takozvanom buretu baruta, kako oni nas zovu“, rekao je.

Dodao je da su takve priče lakše pronalazile put do velikih festivala, što je utjecalo i na autore koji su tražili put prema tim destinacijama. Ipak, smatra da se slika regiona postepeno mijenja.

„Užasno je teško napraviti dobru i pametnu komediju“

Kao jedan od pokazatelja promjena Perović navodi i uspjeh komedija.

„Vidjeli smo prošle godine da i komedija, bez obzira odakle dolazi i kojem tržištu se obraća, može jako dobro da prođe“, kazao je.

Ipak, upozorava da uspjeh pojedinih filmova ne znači da je takva ostvarenja jednostavno napraviti.

„Mislim da je užasno teško napraviti dobru i pametnu komediju“, rekao je.

Za Perovića, bez obzira na temu i žanr, presudan ostaje kvalitet.

„Ako je dobra priča i ako ima šta da se ispriča, bez obzira o čemu govori, važno je da to bude dobar film na kraju“, zaključio je.

Akreditacija koja donosi i veću odgovornost

Herceg Novi Film Festival dobio je i međunarodnu akreditaciju koja ga, kako je navedeno u razgovoru, stavlja na listu s velikim filmskim festivalima.

Perović kaže da je to posebno važno u profesionalnom smislu.

„Kad ste vi na listi sa svim tim velikim festivalima i kad imate tu FIAP-ovu oznaku, svako u svijetu će da vas gleda na neki način ozbiljnije“, rekao je.

Dodao je da proces nije bio jednostavan te da su festival prošao ozbiljne kontrole, revizije i razgovore.

Istovremeno, naglašava da takav status nije nešto što se jednom dobije i više ne mora opravdavati.

„To nije nešto što je tu, pa je sad do kraja svijeta, nego je nešto što morate da opravdate svake godine“, kazao je Perović.

Montenegro Film Rendezvous kao prilika za nove projekte

Važan dio festivala je Montenegro Film Rendezvous, program čiji je cilj povezivanje filmskih profesionalaca iz regiona s ljudima iz cijelog svijeta.

„Ekipa koja radi Montenegro Film Rendezvous okrenuta je upravo tom cilju, da se okupljaju ljudi iz regiona i iz cijelog svijeta i da ti ljudi upravo iz cijelog svijeta vide šta mi u regionu spremamo“, kazao je Perović.

Program omogućava predstavljanje regionalnih projekata u različitim fazama produkcije i susrete s profesionalcima do kojih bi autorima na velikim festivalima poput Berlina, Cannesa, Venecije, San Sebastiana ili Locarna bilo mnogo teže doći.

„Ovako dođu kod nas, fokusirani su na projekte iz regiona i sigurni ste da ćete biti saslušani“, rekao je.

Perović smatra da u regionu postoji veliki broj talentovanih mladih ljudi, ali i starijih autora koji su im već prokrčili put.

„Na neki najljepši način mi donosimo nova imena, nove ljude i nekako nadograđujemo tu cijelu priču“, zaključio je Vuk Perović za N1.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad