Zemaljski muzej BiH održao je press konferenciju na kojoj je predstavio poslovanje muzeja u prethodnoj godini kao i planove za narednu. Kako su kazali, situacija je bolja iz godine u godinu iako je svega 53 zaposlenih, od predviđenih 105.

Osim nerješenog pravnog statusa, Zemaljskom muzeju BiH najpotrebniji je mladi obrazovni kadar. Tako ova institucija na Odjeljenu za etnologiju, od predviđenih 17, broji svega 7 uposlenika, dok je na argeologiji 7 od 16.

Ana Marić, zamjenica direktora:

“I dalje smo na 50% od potrebnih uposlenika, što znači da funkcionišemo “na mišiće”. Trenutno imamo 53 uposlenika od 105 koliko je planirano sistematizacijom.”

Najstarija muzejska i naučna institucija u našoj zemlji, Zemaljski muzej BiH, iako je u sedam institucija kulture od državnog značaja, kojima nije riješen pravni status, a samim tim ni finansiranje, itekako je zadovoljan ostvarenim rezultatima u ovoj godini. Tome u prilog ide i podatak da je 8 hiljada ulaznica prodato više u ovoj godini u odnosu na 2022.godinu.

Marić je dodala:

“I to je rast koji je linaran. Dakle, iz godine u godinu mi nastavljamo sa tim rastom.”

Mirsad Sijarić, direktor Zemaljskog muzeja:

“100% stranim sredstvima je urađena rekonstrukcija dijela depoa. To je osnova za budući rad, mi imamo 3 miliona predmeta i oni moraju biti u određenim uslovima.”

Dakle, 560 000 KM je uloženo u rekonstrukciju unutrašnjeg dijela Botaničke bašte, tačnije ove staze koja ide oko Botaničke bašte, a plan je u 2024. godini da dio vlastitih sredstava ulože u rekonstrukciju zelene površine.”

Osim toga, Vlada Japana je odobrila projekat Zemaljskog muzeja za digitalizaciju zbirki.

“I ovo je stvar koja će u potpunosti riještiti i pomjeriti muzej iz početka 20.vijeka u 21. i izuzetno smo zahvalni Vladi Japana i ambasadi”, kazao je Sijarić.

Sijarić je i dodao, da nakon milionskih minusa, u kakvom je stanju bio muzej, sada posluje gotovo u plusu, uprkos manjku obrazovnog kadra.