Softver kao Ahilova peta: Šta se dešava s automobilom kada proizvođač propadne

Kako vozila sve više postaju platforme zasnovane na softveru i pretplatama, njihov vijek trajanja direktno je vezan za opstanak kompanija koje kreiraju taj kod. Kada te kompanije bankrotiraju, posljedice sežu daleko izvan nemogućnosti ažuriranja aplikacije. Postavlja se osnovno pitanje: može li automobil uopće nastaviti funkcionisati kao prevozno sredstvo?

Mehaničare mijenjaju IT tehničari

Nekada je automobilski softver služio samo za osnovno upravljanje motorom i dijagnostiku. Danas pametni telefoni otključavaju vrata, pale svjetla i hlade kabinu. Neki modeli se ne mogu ni otključati ako telefon s aplikacijom proizvođača nije u dometu.

Međutim, uprkos svim pogodnostima, raste nostalgija za vremenima kada je poziv mehaničaru rješavao problem. Mehanički kvarovi su se lako dijagnosticirali, a automobili brzo vraćali na cestu. Kod "softverski definisanih vozila" situacija je složenija: kada sistem zakaže, automobil može postati neupotrebljiva hrpa metala na prilazu, čekajući dolazak softverskog tehničara, a ne novi rezervni dio.

Slučaj Fisker: Od luksuza do nasukanog tereta

Najbolji primjer ovog problema je kalifornijski brend Fisker. U maju 2023. godine, njihov model Ocean Sport stigao je na tržište. Samo godinu dana kasnije, kompanija je proglasila bankrot.

Prije bankrota, svega 419 modela Fisker Ocean isporučeno je kupcima u Velikoj Britaniji. Jedna vlasnica suočila se s noćnom morom: nakon niza softverskih problema, automobil jednostavno nije htio upaliti. Nekoliko dana kasnije, Fisker je proglasio insolventnost. Njen automobil, težak 2.500 kilograma, ostao je "nasukan" na prilazu mjesecima, bez ikakvog rješenja na vidiku.

Slična sudbina zadesila je i kompaniju Better Place 2013. godine. Iako nisu proizvodili automobile, nudili su infrastrukturu i softver za zamjenu baterija (vodeći model bio je Renault Fluence Z.E.). Nakon bankrota, serveri su isključeni, stanice za zamjenu prestale su raditi, a softver za autentifikaciju je nestao. Mnogi automobili ostali su blokirani.

Opasnosti izvan garancije

Stuart Masson, urednik časopisa The Car Expert, upozorava da se vlasnici više ne obraćaju servisima, već IT službama. "Prije ili kasnije, svaki vlasnik rizikuje scenarij sličan Fiskeru, gdje kompanija nestaje, a vi ste bespomoćni", ističe Masson.

Problem postaje još izraženiji kada vozilima istekne garancija. Deset godina star električni automobil, ukoliko proizvođač prestane nuditi softversku podršku, nije samo u opasnosti od kvara – on postaje i ozbiljna sigurnosna prijetnja. Vožnja automobila na nepodržanom softveru jednaka je ostavljanju kućnog rutera otvorenog hakerskim napadima.

Iako entuzijasti i neformalne zajednice pokušavaju reverznim inženjeringom ponuditi nezvanična ažuriranja, rizici su ogromni. Greška u kodu ne znači samo da vam neće raditi navigacija – može se dogoditi da se zračni jastuk aktivira pri brzini od 110 km/h.

Rješenje u standardizaciji?

Proizvođači, svjesni ovog rizika, pokušavaju pronaći rješenja. Inicijative poput mreže Catena-X teže standardizaciji podataka i softverskih komponenti. Cilj je učiniti lance snabdijevanja otpornijim, a softver zamjenjivim, kako propast jednog dobavljača ne bi značila "smrt" za stotine hiljada automobila.

Pouka je jasna: u modernom dobu, motor vas ne pokreće uvijek – to čini softver. Posjedovanje automobila sve više podsjeća na klađenje na dugovječnost koda. Kada taj kod "umre", vaš prilaz kući, a ne servisna radionica, postaje posljednja stanica.