Postoji pet glavnih komplikacija u trudnoći koje su jaki doživotni faktori rizika za ishemijsku bolest srca, otkriva nova studija, a najveći rizik dolazi deset godina nakon porođaja.

Ishemijska bolest srca se odnosi na probleme sa srcem, uključujući srčani udar, prouzrokovane suženim ili disfunkcionalnim krvnim sudovima koji smanjuju protok krvi i kisika u srce.

Gestacijski dijabetes i preeklampsija povećali su rizik od ishemijske bolesti srca u studiji za 54 odsto i 30 odsto, dok su drugi poremećaji visokog krvnog pritiska tokom trudnoće udvostručili rizik. Rano rođenje bebe, pre 37. sedmice, ili mala porođajna masa bebe bili su povezani sa 72 odsto i 10 odsto povećanim rizikom.

Studija, objavljena u BMJ, pratila je grupu  koju je činilo više od dva miliona žena u Švedskoj bez istorije srčanih bolesti koje su rodile jednu živu bebu između 1973. i 2015. godine.

Otprilike 30 odsto žena imalo je najmanje jedan neželjeni ishod trudnoće. Oni koji su imali višestruke neželjene ishode, bilo u istoj ili različitim trudnoćama, pokazali su dalje povećan rizik od ishemijske bolesti srca, piše CNN.

„Ovi ishodi trudnoće su rani signali za budući rizik od srčanih bolesti i mogu da pomognu da se ranije identifikuju žene sa visokim rizikom i omoguće ranije intervencije da poboljšaju njihove dugoročne ishode i pomognu u sprečavanju razvoja srčanih bolesti kod ovih žena“, rekla je dr Kejsi. Kramp, autor studije i profesor porodične medicine na „Icahn School of Medicine at Mount Sinai“.

Kardiovaskularne bolesti i trudnoća

Bolest srca je vodeći uzrok smrti među ženama u SAD i čini jedan od pet smrtnih slučajeva žena, prema američkim Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti. Ovo istraživanje dodaje sve više dokaza da trudnoća pruža važne informacije o kardiovaskularnom zdravlju žene.

„Ono što se dešava ženi tokom trudnoće je skoro kao stres test ili marker njenog budućeg kardiovaskularnog rizika nakon trudnoće. I nažalost, mnogim ženama to niko ne kaže“, rekla je medicinska dopisnica CNN-a dr Tara Narula, vanredna profesorka kardiologije i pomoćnica direktora programa za žensko srce u bolnici Lenoks Hil, koja nije bila uključena u novu studiju.

Iako nije potpuno jasno zašto, stručnjaci kažu da normalne promjene koje se dešavaju tokom trudnoće mogu da otkriju osnovne zdravstvene probleme kod nekih žena sa određenim faktorima rizika.

Doživljavanje nepovoljnog ishoda trudnoće, čak i privremeno, može da dovede do promjena na krvnim sudovima i srcu koje mogu da opstanu ili napreduju nakon porođaja, povećavajući rizik od kardiovaskularnih bolesti kod žene.

„Žene u SAD se odlučuju za trudnoću u kasnijoj dobi i već imaju možda jedan ili dva kardiovaskularna faktora rizika. Možda postoje i drugi stresori u životu, kao što su depresija, stres i gojaznost“, rekla je dr Garima Šarma, vanredni profesor kardiologije i direktor Kardio-akušerskog programa na Univerzitetu Džons Hopkinsu, koji takođe nije bio uključen u novu studiju.

Komplikacije u trudnoći se pažljivo prate, ali postoji malo evaluacije i edukacije o efektima na kardiovaskularno zdravlje nakon porođaja za žene, kažu stručnjaci.

„I tako imaju porođaj, možda su imale preeklampsiju ili gestacijski dijabetes, i niko ih zaista ne prati. Nije im rečeno da su, u stvari, pod povećanim rizikom“, rekla je dr Narula.

Gestacijski dijabetes je marker ne samo za povećan rizik od dijabetesa, već i za opšte kardiovaskularne bolesti. Preeklampsija i eklampsija su markeri rizika od hipertenzije, kao i opšte kardiovaskularne rizike.

Kardiolog dr Narula, koja je specijalizovana za brigu o ženama, redovno uzima u obzir neželjene ishode trudnoće prilikom procjene pacijenata i naglašava stalnu potrebu za tim.

Američko udruženje za srce preporučuje da svi zdravstveni radnici uzimaju detaljnu istoriju komplikacija u trudnoći kada procjenjuju rizik od srčanih oboljenja kod žena, ali, prema riječima dr Krampa, to se ne radi dosljedno u kliničkoj praksi, posebno u primarnoj zaštiti, gdje dolazi većina žena.

„Podizanje svijesti o ovim nalazima među ljekarima, kao i ženama, nadamo se da će omogućiti da više ovih žena bude rano pregledano i nadamo se da će poboljšati njihove dugoročne rezultate“, rekao je on.

Kako smanjiti rizik

Otprilike jedna od tri žene će imati negativan ishod trudnoće. Stručnjaci kažu da poboljšanje vašeg zdravlja prije trudnoće može da pomogne u izbjegavanju ovih problema.

„Smanjenje vašeg rizika trebalo bi da započne predzačeće, tako da je dovođenje vašeg tijela i sebe u najzdravije moguće stanje pre nego što zatrudnite zaista prvi korak“, rekla je dr Narula.

To uključuje postizanje i održavanje zdrave tjelesne težine uz dobru ishranu i redovno vježbanje, kontrolu visokog krvnog pritiska i dijabetesa, prestanak pušenja i upravljanje stresom.

Preduzimanje radnji nakon trudnoće je podjednako važno, jer istraživanje je procijenilo da samo 30 odsto do 80 odsto žena ima pregled nakon porođaja šest do osam sedmica nakon porođaja.

„Pobrinuti se da se ove žene na odgovarajući način prate nakon porođaja i da postoji saradnja između akušerstva i maternalno-fetalne medicine i njihovih ljekara primarne zdravstvene zaštite ili preventivnih kardiologa koji mogu da razgovaraju o optimizaciji kardiovaskularnih rizika i smanjenju ovih faktora rizika nakon trudnoće“, rekla je dr Šarma.

Stručnjaci se nadaju da će povećana svijest pacijenata i ljekara o vezi između trudnoće i zdravlja srca spriječiti da porođaj bude uzrok smrti.

„Kardiovaskularne bolesti se mogu spriječiti. To je vodeći uzrok smrtnosti majki, ali ne mora tako da bude. Ako uradimo bolji posao u skriningu pacijenata prije nego što zatrudne, ako uradimo bolji posao u liječenju tokom trudnoće i poslije porođaja, možemo da poboljšamo ishode za žene“, rekla je dr Narula.

Ona je dodala da je „tragedija donijeti novi život na svijet, a da onda majka doživi neku užasnu komplikaciju ili smrt koja je mogla da se spriječi“.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad