Prema studiji YouGove-a, većina ljudi svijeta misli da su pametniji od prosječnog Amerikanca, piše Fast Company. No, kada se pogledaju podaci o IQ-u, većina nas je ipak prosječno pametna, a IQ nam je između 80 i 119.
Iako se taj kvocijent najviše mijenja od tinejdžerske dobi do ranih 20-ih, a kasnije ostaje uglavnom stabilan, ne znači da nam je “pamet” fiksirana i da ne možemo učiniti nešto da poboljšamo, primjerice, potencijal svojeg pamćenja.
pročitajte još
“Inteligenciju se može razvijati, i to poprilično dramatično”, smatra psiholog i analitičar ljudskog ponašanja Bryan Roche.
“Oni koji tvrde da im je kvocijent inteligencije fiksiran do kraja života pozivaju se na testove inteligencije, koji su realtivno stabilni, ali razina nam se neprestano može razvijati”, kaže Roche.
David Shenk, autor knjige “Genij u svima nama”, kaže da je virtualno nemoguće odrediti bilo čiju tačnu razinu inteligencije u bilo kojoj dobi, i da svako ima potencijal postati genije, ili barem postići svoj maksimum. Ključ je, tvrdi on, u tome da najprije odbacite mit o tome da je za to potreban samo poseban dar.
Savjetuje da se, umjesto da budete opterećeni društvenim stereotipima o tome da nešto možemo ili “sigurno ne možemo” napraviti ili postati, uhvatite posla. Inteligencija je sposobnost usvajanja i korištenja novih vještina, i uključuje razum, rješavanje problema, pamćenje informacija i kreativnost.
Da bi sve to razvili i poboljšali potrebna je ponajprije snaga volje, a ovo su neki savjeti kako sebi pomoći.
1. Trenirajte memoriju
Moguće je vježbati i ‘oštriti’ količinu rečenica koju pamtite, i za to postoje metode, a jedna od njih, “n-back”, razvijena je od profesorice Susanne Jaeggi sa Univerziteta u Kaliforniji. Možete je pronaći na ovom linku.
2. Otvorite se novim pogledima
Dobro je uzeti u obzir i drugačije poglede na događaje i svijet. Ova vježba će vam otvoriti um za nove prilike, posebno nakon što se izložite novim informacijama i upoznajete ljude s kojima se inače ne bi družili.
3. Pronađite motivaciju
Neuobičajena postignuća zahtijevaju motivaciju, i to ne lažnu, nego pravi osjećaj strasti da nešto želite učiniti, što do sada niste.
4. Vježbajte kardiovaskularne vježbe
Čak i ovo vam razvija inteligenciju i dugoročno pamćenje, kako su uočili naučnici iz Švedske.
5. Igrajte video igrice
Konačnu imate opravdanje! Igranje igrica razvija dijelove mozga koji su zaslužni za osjećaj orijentacije u prostoru i vremenu, pamćenje informacija i strateško planiranje.
6. Meditirajte
Smirena meditacija može razvijati mozak, a dovoljno je da se već 20 minuta dnevno fokusirate na disanje, držanje i mentalno stanje.
