Cjelodnevnim predavanjima o proizvodnji, pakovanju i zdravstvenoj sigurnosti hrane danas je na Tehnološkom fakultetu u Tuzli obilježen Svjetski dan hrane. Predavači iz zemalja regije su saglasni da je hrana koju konzumiramo na našim prostorima zdravstveno sigurna.
“Hrana nikad nije bila sigurnija nego što je to danas slučaj. Međutim, isto tako, nikad nije bilo više afera vezanih uz hranu, a zbog tehničkih dostignuća i brzog protoka informacija, stiče se utisak da je stanje katastrofalno. Iako nisu za podcijeniti, neki slučajevi iz Kine, Njemačke ili Belgije se preuveličavaju, pa nam sve to djeluje strašljivo. Potrošači se trebaju educirati, jer mnogi ne čitaju kalorijsku vrijednost ili koji su sastojci nekog proizvoda. Kod većine, faktor presudan za kupovinu je cijena i proizvođač”, rekao je profesor Boris Angelkov, predavač iz Bitole, koji je dodao i to da potrošači toliko vjeruju nekim proizvođačima, da će njihov proizvod koristiti i ako mu je istekao rok trajanja.
PROČITAJTE JOŠ
Profesor Midhat Jašić iz Tuzle naglasio je da kod ljudi treba razvijati svijest o poštovanju hrane.
“U svijetu se proizvede 30 posto više hrane, nego što su to stvarne potrebe stanovništva. Dio voća se ne ubere, dio životinja ugine, a vlasnici tih 30 posto neiskorištene hrane su Amerika, Kanada i zemlje Zapadne Evrope, dok u nekim afričkim zemljama ljudi stalno umiru od gladi. Hrana ne smije biti u kontejneru. Dok sam bio mlađi, bio je običaj da npr. hljeb koji ne možete pojesti, poljubite i ostavite da pojedete kasnije”, rekao je profesor Jašić.
Prema Jašićevim riječima, svijest bh. građana o važnosti hrane je korektna.
“Imamo korektan odnos prema hrani, iako ima i onih koji bacaju hljeb. Kada neko to uradi, većina osuđuje takav potez. Inače, da bismo imali zdravu naciju, trebamo povećati svijest o potrebi zdrave hrane, ali i promijeniti neke životne navike, te spavati dovoljno i naučiti se nositi sa stresom koji je nemoguće eliminisati”, smatra profesor Jašić.
Marizela Šabanović, asistentica na Tehnološkom fakultetu iz Tuzle, ističe da su predrasude da je zdrava prehrana skupa.
“To nije tačno. Pravilna ishrana samo zahtijeva malo više vremena i truda u samom izboru, pripremi i načinu uzimanja hrane. Prednost treba dati hrani porijeklom sa naših prostora i hrani koja je što manje prerađivana. Bh. “fast-food” (brza hrana) definitivno su ćevapi i pite, ali i u tom segmentu postoji način izbora hrane koja je manje procesuirana, poput pilećih fileta uz sirovu salatu”, navela je Šabanović.
Slatko se, ističe Šabanović, ne preporučuje, ali mogu se jesti manje količine crne čokolade, te prirodni šećer iz meda ili voća.
“Idealno bi bilo da se u organizam unosi voće, zatim cijeđeni voćni sokovi, frapei, popularni ´smoothie-ji´ i voćne salate”, savjetuje Šabanović.
