Od priloga uz jelo, sendviča pa do deserta, kruh je temelj prehrane u zapadnom društvu, no u posljednje vrijeme smatra se kako šteti zdravlju. Tome u prilog ide i podatak da se prodaja kruha u posljednjih 30 godina smanjila za oko 40 posto, otkriva talijanska studija.

U većini slučajeva, ljudi ne kupuju kruh jer misle kako možda imaju neki oblik celijakije ili loše podnose namirnice koje sadrže gluten.

Kruh se krivi za cijeli niz simptoma, od umora, boli u trbuhu, napuhnutosti i glavobolji. No mozak je istovremeno ovisan o kruhu jer se nakon njega osjećamo sito, zadovoljno i puni energije. Znanstvenici to objašnjavaju time što ugljikohidrati iz kruha potiču proizvodnju tzv. hormona sreće serotonina, a najveća potreba za serotoninom javlja se oko 16 sati. Tada se za obnovu energije preporučuje pojesti nešto s kruhom.

Bijeli kruh može ubrzati metabolizam

Bijeli kruh ljudi najčešće kupuju jer ga smatraju najfinijim. Uz njega je popularan i kukuruzni, kao i onaj sa sjemenkama.

Najveći problem s bijelim kruhom je to što on zbog visokog glikemijskog indeksa prebrzo otpušta energiju, tako da povisuje razinu šećera u krvi. To može pridonijeti nastanku dijabetesa tipa 2, pa čak i ubrzati razvoj malignih oboljenja.

Ipak, oni koji nemaju obiteljsku povijest dijabetesa, ne trebaju izbjegavati bijeli kruh, kojeg je idealno jesti za doručak, jer tada ubrzava rad metabolizma, kažu znanstvenici.

Kruh s cjelozrnatim žitaricama nije najbolji odabir za svakoga, pa tako neki znanstvenici tvrde da takav kruh pogoršava simptome nadraženog crijeva.

Debljanje, kruh i škrob

Atkinsonova i Dukan dijeta kao i brojni drugi režimi prehrane ograničavaju unos ugljikohidrata s tvrdnjom kako oni uzrokuju povećanje šećera u krvi, sprečavajući tijelo da sagorijeva masti. Tako se propagira ideja da je kruh nezdrav, deblja te da čak i šteti organizmu. No on je i dalje namirnica koje se ljudi najteže odriču.

No, ugljikohidrati zapravo mogu pomoći pri mršavljenju, tvrde znanstvenici. Oni su dokazali da otporni škrob, koji se nalazi u hrani bogatoj ugljikohidratima poput banana, riže, tijesta i krumpira, smanjuje apetit, jača metabolizam, poboljšava raspoloženje, smanjuje stres i ubrzava gubitak težine.

Kriva su vlakna, a ne pšenica?

Celijakija se dijagnosticira uz pomoć analize krvi, kao i biopsije uzorka crijeva, prenosi 24sata. Problem je što se puno ljudi sami proglašavaju bolesnima i izbjegavaju gluten. Buduću da se u namirnicama bez glutena dodaju vlakna, takvi ljudi mogu imati više problema s probavom nakon takve prehrane, nego prije.

“U mnogo slučajeva teško je odrediti smetaju li nekome vlakna ili glutena u pšenici”, tvrdi Sarah Sleet, predsjednica britanske udruge Celijakije.

Zamrzavanje kruha nije zdravo

Iako je to jednostavna procedura za sačuvati kruh svježim, upravo on može biti uzrokom napuhavanja i puštanja vjetrova. Zamrzavanjem se razbija pšenična struktura kruha, pa on postaje težak za probavu. Zbog toga ga je bolje ne zamrzavati, već stari kruh pretvarati u krušne mrvice, a novi kupovati.