Odjevni predmet koji nikada ne biste trebali nositi dva puta nije košulja ili donje rublje, već onaj koji gotovo svi ponovo koriste bez razmišljanja

To je dio koji mnogi ljudi propuštaju. Čarape nisu samo stvar mirisa. One su mali prenosioci cijelog ekosistema stopala, a stopala su domaćini neobično bogatog mikrobnog života, uključujući veću raznolikost gljivica nego bilo koji drugi dio tijela, navodi se u stručnoj analizi o kojoj se raspravlja u članku objavljenom na The Conversation.

Dakle, jednostavan savjet je ujedno i najkorisniji – nosite novi par svaki dan, posebno nakon vježbanja, dugog putovanja na posao ili jednog od onih ljepljivih ljetnih popodneva kada vam se cipele osjećaju kao sauna.

Mali ekosistem

Stopala su idealno mjesto za mikrobe. Koža oko prstiju ostaje topla, često vlažna i puna znoja , što bakterijama i gljivicama pruža stalnu opskrbu vlagom i hranjivim tvarima iz znoja i mrtvih stanica kože. Zato je jedan stručnjak opisao mikrobiom stopala kao „mikroskopsku prašumu bakterija i gljivica“.

Naučnici su također otkrili da se stopala izdvajaju od ostatka tijela po raznolikosti gljivica. U istraživanju koje je vodio NIH , pete, nokti na nogama i membrane prstiju pokazali su posebno visoku raznolikost. Drugim riječima, vaša stopala nisu biološka sporedna stvar. Ona su jedno od najprometnijih mikrobnih naselja koje imate.

Stavite obične čarape preko tog okruženja i efekat je lako razumjeti. Pamuk, vuna i sintetička vlakna mogu zadržavati vlagu blizu kože, što pomaže razmnožavanju organizama koji proizvode mirise. Specijalne antimikrobne čarape mogu smanjiti dio tog nakupljanja, ali standardne svakodnevne čarape je i dalje najbolje tretirati kao odjeću za jednokratnu upotrebu.

Zašto se čarape tako brzo zaprljaju

Brojke su ono što zaista mijenja sliku. U studiji odjeće nošene samo jednom , čarape su imale najveće mikrobiološko opterećenje od testiranih odjevnih predmeta, s otprilike 8 do 9 miliona bakterija po uzorku. Majica kratkih rukava, poređenja radi, imala je oko 83.000. To je ogromna razlika za nešto što većina ljudi baca bez razmišljanja.

Također, nije riječ samo o flori stopala. Čarape skupljaju organizme s podova u kući, površina teretane, svlačionica i vanjskog terena, a zatim nose dio tog materijala dalje. To znači da par koji skinete pored kreveta nakon treninga nije samo smrdljivi veš. Može djelovati kao tačka prenosa između vaših stopala, vaših cipela i površina oko vašeg doma.

I problem ne nestaje preko noći. Istraživanje o preživljavanju patogena na tekstilu pokazalo je da neke bakterije mogu opstati na pamuku i do 90 dana u sobnim uvjetima. Dakle, kada ljudi obuku „jučerašnje čarape“ jer im se čine dovoljno suhima, ne počinju od nule.

Kada se miris širi

Šta je s tim nepogrešivim mirisom? Sam znoj nije cijela priča. Mikrobi razgrađuju spojeve znoja u isparljive hemikalije, a to je ono što stvara kisele, siraste, oštre mirise koje ljudi povezuju s nošenim čarapama i cipelama.

Nauka koja stoji iza mirisa je iznenađujuće specifična, a Staphylococcus epidermidis je povezan s izovalerijanskom kiselinom, spojem poznatim po svom sirastom mirisu.

Za većinu ljudi to znači više sramotu nego opasnost. Ali čarape također mogu pomoći u širenju atletskog stopala, gljivične infekcije koja uspijeva u toplom, vlažnom okruženju i obično pogađa prostore između prstiju.

Zdravstvene agencije i bolničke smjernice kažu da prevencija zavisi od održavanja stopala čistima i suhima, redovnog mijenjanja čarapa, izbjegavanja dijeljenja čarapa ili cipela i izbjegavanja hodanja bosih nogu u zajedničkim svlačionicama i tuševima.

Cipele su također važne. Ako se mikrobi nasele u vlažnoj obući, ciklus se nastavlja i sljedećeg dana. Zato se službeni savjeti ne zaustavljaju na "promijenite čarape". Također se preporučuje da se cipele potpuno osuše i da se ne nosi isti par previše dana zaredom.

Pranje je važno

Ovdje priča postaje praktična. Normalno toplo pranje od oko 29 do 38 stepeni Celzijusa može biti dovoljno za lagano nošene čarape ako miris nije veliki problem, ali istraživanja pokazuju da pranje na nižim temperaturama nije dovoljno za pouzdano uklanjanje gljivične kontaminacije.

U jednoj studiji, čarape oprane na 38 stepeni Celzijusa i dalje su pokazivale mnogo pozitivnih gljivičnih kultura, dok je pranje na 60 stepeni Celzijusa znatno smanjilo taj broj.

Stručnjaci također preporučuju deterdžent na bazi enzima, jer enzimi pomažu u odvajanju ostataka znoja i mikroba od tkanine.

Ako je pranje na niskoj temperaturi neizbježno, peglanje na vrlo vruću paru može dodati još jedan sloj higijene, pri čemu kućne pegle na paru dostižu otprilike 175 do 220 stepeni Celzijusa. Sušenje čarapa na otvorenom također može pomoći, jer je dokazano da sunčeva svjetlost smanjuje gljivičnu kontaminaciju odjeće.

Bonus video:

Da, mnogi ljudi sada peru hladnije rublje kako bi zaštitili tkanine i uštedjeli energiju na računu za struju. Ali čarape mogu biti izuzetak. Ako se suočavate s jakim znojenjem, ponavljajućim neugodnim mirisom ili atletskim stopalom, higijena je važnija od tretiranja čarapa kao osjetljivog predmeta.

Šta čitaoci trebaju zapamtiti

Dakle, da li biste ikada trebali ponovo nositi čarape? Za standardne pamučne, vunene ili sintetičke parove, dokazi snažno ukazuju na ne. Svježe čarape svaki dan, oprana stopala, prozračne cipele i dovoljno vremena da se obuća osuši i dalje su najjednostavnije i najefikasnije navike. Nisu glamurozne, ali djeluju.

Na kraju krajeva, ovo je priča o zdravom životu i malim rutinama. Čarapa može izgledati bezopasno kada padne na pod spavaće sobe, ali biološki je bliža korištenoj spužvi nego čistom sloju tkanine. A kada to shvatite, teško je odučiti se.

┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad