Pet omiljenih poslastica koje mogu utjecati na lijekove i zdravlje

Poseban oprez potreban je kod osoba koje uzimaju antidepresive, lijekove za srčana oboljenja ili imaju alergije i metaboličke poremećaje.

Čokolada

Čokolada može predstavljati rizik za osobe koje koriste inhibitore monoaminooksidaze (MAOI), stariju grupu antidepresiva koji se uglavnom propisuju kada drugi lijekovi nisu dali željene rezultate.

Ovi lijekovi blokiraju enzim monoaminooksidazu, koji, između ostalog, učestvuje u razgradnji tiramina, prirodne supstance prisutne u određenim namirnicama, uključujući čokoladu, sireve i suhomesnate proizvode. Kada se tiramin nakuplja u organizmu, može izazvati sužavanje krvnih sudova i nagli porast krvnog pritiska, što predstavlja ozbiljno zdravstveno stanje.

Rizik zavisi od vrste i doze lijeka, kao i od vrste čokolade. Tamna čokolada obično sadrži više tiramina nego mliječna, ali osobe koje koriste MAOI trebale bi se posavjetovati s ljekarom ili farmaceutom o namirnicama koje trebaju izbjegavati.

Kofein

Čokolada sadrži i kofein, stimulans koji može utjecati na djelovanje pojedinih lijekova. Posebno treba obratiti pažnju na kombinaciju s lijekovima za poremećaj pažnje i hiperaktivnosti (ADHD), poput metilfenidata, jer oba stimuliraju nervni sistem.

Njihovo zajedničko djelovanje može izazvati nervozu, nesanicu i ubrzan rad srca. Kofein može utjecati i na osobe koje koriste lijekove protiv anksioznosti i depresije, dok kod pacijenata koji uzimaju beta-blokatore može dodatno povećati krvni pritisak i broj otkucaja srca.

Pedeset grama tamne čokolade obično sadrži manje od 25 miligrama kofeina, dok ista količina mliječne čokolade sadrži manje od 10 miligrama. Međutim, unos se brzo povećava kada se tome dodaju kafa, čaj ili energetska pića. Za većinu odraslih osoba preporučena gornja granica je 400 miligrama dnevno, dok se trudnicama savjetuje da ne prelaze 200 miligrama.

Slatki korjen ili sladić

Crni sladić sadrži glicirizin, prirodno jedinjenje koje može poremetiti ravnotežu elektrolita u organizmu. Djeluje slično hormonu aldosteronu, zbog čega tijelo zadržava natrij, a gubi kalij.

Posljedice mogu uključivati zadržavanje tečnosti, povišen krvni pritisak i poremećaje elektrolita. Posebno su ugrožene osobe koje koriste diuretike, lijekove za aritmiju ili regulaciju pritiska, kao i pacijenti s bolestima bubrega.

Istraživanje iz 2024. godine pokazalo je da dnevni unos od samo 100 miligrama glicirizinske kiseline može povećati krvni pritisak. Slatkiši s aromom sladića koji ne sadrže pravi sladić uglavnom ne predstavljaju isti rizik.

Umjetni zaslađivači

Slatkiši bez šećera često sadrže aspartam, umjetni zaslađivač koji može biti opasan za osobe s fenilketonurijom, rijetkim nasljednim metaboličkim poremećajem.

Aspartam se razgrađuje u fenilalanin, aminokiselinu koju osobe s ovim poremećajem ne mogu pravilno metabolizirati. Njeno nakupljanje može oštetiti moždane ćelije.

Postoji i pretpostavka da fenilalanin može posredno doprinijeti povećanju nivoa tiramina, što bi moglo predstavljati dodatni rizik za osobe koje koriste MAOI antidepresive. Ipak, za potvrdu ove veze potrebna su dodatna istraživanja.

Vještačke boje

Crvene, žute i plave boje u slatkišima često potiču od sintetičkih dodataka poput Red 40, Yellow 5 i Blue 1. Ove supstance povezivane su s reakcijama preosjetljivosti, uključujući koprivnjaču, svrab i otežano disanje.

Osobe alergične na aspirin mogu biti sklonije reakcijama na Yellow 5. Vještačke boje mogu predstavljati problem i za osobe koje koriste antihistaminike, jer mogu izazvati alergijske reakcije koje ovi lijekovi nastoje suzbiti. Pojedina istraživanja također su ukazala na moguću povezanost sintetičkih boja s povećanom hiperaktivnošću kod neke djece.

Zbog toga je važno čitati deklaracije, posebno ako koristite redovnu terapiju ili imate hronično oboljenje. U slučaju nedoumice, savjet ljekara ili farmaceuta sigurniji je izbor od samostalnog procjenjivanja rizika.