Planina za koju mnogi nisu ni čuli krije nevjerovatne prizore: Pogledajte prirodnu ljepotu koju krije Hercegovina

Smješten između dubokog kanjona Neretve, prostranog Nevesinjskog polja i visoravni Morina, Crvanj se izdiže kao osamljeni planinski masiv čiji se obrisi jasno izdvajaju iz okolnog krajolika.

Njegov najviši vrh Zimomor doseže 1.920 metara nadmorske visine, a za njegovo neobično ime veže se i zanimljivo narodno tumačenje. Prema jednoj predaji, naziv je nastao zbog surovih vremenskih uslova koji vladaju na ovom području, gdje zime donose izrazitu hladnoću, a ljeta visoke temperature.

Otvoreni planinski vrhovi izloženi su vjetrovima koji se smjenjuju gotovo bez prepreka, dodatno oblikujući karakter ovog hercegovačkog gorostasa.

Milioni godina prirode ispisani u kamenu

Posebnost Crvnja ne ogleda se samo u njegovoj visini i položaju već i u geološkoj prošlosti koja seže stotinama miliona godina unazad.

Planina je pretežno izgrađena od krečnjaka trijaske i jurske starosti, a dugotrajnim djelovanjem vode nastao je prepoznatljiv kraški reljef, obilježen vrtačama, udolinama, kamenitim zaravnima i podzemnim odvodnim sistemima.

Za razliku od planina na kojima su površinski vodotoci česta pojava, na Crvnju veliki dio vode ponire u dubinu krečnjačkog masiva.

Ipak, iza naizgled surovog kamenog krajolika krije se izuzetna raznolikost prirode.

Na njegovim padinama smjenjuju se šume hrasta i bora, prostrani pašnjaci i travnati grebeni, dok se u sjevernom podnožju nalazi Uloško jezero, čija voda potokom Jezernicom otječe prema Neretvi.

Pogledi koji sežu do Durmitora

Fotografije koje je Trogrančić zabilježio posebno dočaravaju širinu i veličanstvenost planinskih prostranstava ovog dijela Bosne i Hercegovine.

S najvišeg vrha Crvnja otvaraju se pogledi prema nekim od najpoznatijih planinskih masiva u regiji. Na horizontu se nižu Prenj, Velež, Visočica, Treskavica, Lelija i Zelengora, dok se prema istoku pružaju prostranstva visoravni Morina.

Trogrančić ističe da se na njegovim fotografijama, prema istoku, mogu vidjeti i Zelengora, Volujak te Durmitor, što ovim prizorima daje dodatnu posebnost.

No, ono što Crvanj izdvaja nije samo pogled koji se pruža s njegovih vrhova već i osjećaj mira koji ova planina pruža.

"Crvanj je planina bez velike potrebe da bude otkrivena. Njegova snaga nije u dramatičnosti, već u tišini, prostoru i osjećaju slobode koji pruža. Baš ima nekako posebne vizure", opisao je Trogrančić.

Njegove najnovije fotografije upravo to i potvrđuju. Jesen je planinske padine obojila toplim nijansama smeđe, zlatne i crvene boje, dok se iznad kamenih grebena prostire nepregledno plavo nebo.

U vremenu kada su najpoznatije turističke destinacije sve posjećenije, Crvanj podsjeća da se neke od najljepših prirodnih ljepota Bosne i Hercegovine kriju upravo na mjestima koja još nisu postala dio masovnih turističkih ruta.

A zahvaljujući objektivu Borisa Trogrančića, dio te tihe i gotovo nestvarne ljepote sada je dostupan i onima koji još nisu imali priliku posjetiti ovu hercegovačku planinu.