Nikada ne podcjenjujte moć obrva. Nastanjujući se na vašem donjem čelu, ove dvije trake kose su poput podebljanih svjetionika društvenih informacija, kao i malene trakice za znoj.

Kod ljudi, obrve imaju nekoliko ključnih funkcija. Prvo, pomažu da nam znoj ne kapa u oči i da nam zamagli vid.

Drugo, i što je najintrigantnije, obrve su važno sredstvo za neverbalnu komunikaciju. Ovo bi se u početku moglo činiti jednostavnim, ali možete otkriti neke prilično zanimljive uvide u ljudsko ponašanje i evoluciju ako zadubite malo dublje u temu izražajnih obrva.

Iznenađenje, flert, ljutnja, tuga, nevjerica, zbunjenost, simpatija i mnoge druge emocije mogu se brzo izraziti različitim treptanjima i naborima obrva.

Možda najočitiji izraz je podizanje obrve, koje često označava iznenađenje. To je zato što će vam se oči širom otvoriti u trenucima početnog šoka u pokušaju da obuhvatite što je moguće više okolnog prizora, što će uzrokovati podizanje obrva. Ljudi lako mogu shvatiti ovaj znak kod drugih, omogućavajući nam da procijenimo unutrašnje emocionalno stanje onih oko nas.

Isto tako, obrve se takođe podižu kada smo zainteresovani, naglašavajući kako su naše oči širom otvorene za sve što se nalazi ispred nas. Zbog toga podižemo obrve kada flertujemo ili se zadubimo u razgovor.

Podsvjesna reakcija

Većina ovih pokreta obrva je podsvjesna i postoje neki dokazi da su određeni jednostavni izrazi univerzalni u različitim kulturama, što ukazuje da su se evolucijom „ukorijenili“ u nas.

Međutim, drugi aspekti izražavanja obrva su specifični za kulturu. Jedna zanimljiva studija iz 2011. sugerira da se različite kulture oslanjaju na obrve za izražavanje više od drugih. Na primjer, otkriveno je da kineski učesnici u studiji više koriste oči za predstavljanje izraza lica, dok se grupa koju su istraživači nazvali “zapadnobijelci” oslanjala na obrve i usta.

Osim izražavanja emocija, obrve također igraju važnu ulogu u prepoznavanju lica. Ljudi su izuzetno vješti u uočavanju lica. Tako da smo oštro programirani da prepoznamo lica u svakodnevnim neživim predmetima čak i kada znamo da tamo nema nikoga, baš kao virusna slika Isusa koja se pojavljuje na komadu tosta, piše IFLScience.

Istraživanja su pokazala da obrve igraju važnu ulogu u našem akutnom prepoznavanju lica, možda baš kao i same oči. Rad na tu temu iz 2003. objašnjava: „Mi smo otkrili da odsustvo obrva na poznatim licima dovodi do veoma velikog i značajnog poremećaja u performansama prepoznavanja. U stvari, značajno se veće smanjenje prepoznavanja lica uočava u odsustvu obrva nego u odsustvu očiju.”

Takođe je primjetno da obrve Homo sapiensa nisu kao kod naših dalekih rođaka. Imamo glatko čelo sa vidljivijim, dlakavim obrvama koje su sposobne za veći raspon pokreta, za razliku od većine naših izumrlih predaka, poput Homo heidelbergensisa, koji je imao teške i krute obrve. Studija iz 2018. godine istražila je ovo i zaključila da su naše profinjene obrve bile veliki faktor u našoj evoluciji, omogućavajući nam da razvijemo suptilne komunikacijske vještine koje su dovele do uspostavljanja velikih, složenih društvenih mreža.

Na neki način, naše obrve su pomogle da postanemo ljudi.