"Ekran kao dadilja": Pseudoautizam - novi fenomen sve prisutniji među djecom u BiH

Statistike su zabrinjavajuće, a problem tzv. 'ekranizma' je sve evidentniji. Husić ističe da je u radu primjetan sve veći broj djece s problemom u govoru.

Iako nema zvanične statistike u Kantonu Sarajevo, Federaciji BiH i cijeloj državi, stručnjaci se trude da dođu do tačnih podataka.

"Evidentno je da je porast velik i da se poteškoće javljaju sa zakašnjelim govornim razvojem, i definitivno jedan od uzroka je ekranizam", poručio je.

Kako taj problem izgleda u praksi i kako ga roditelji najlakše mogu prepoznati?

Husić odgovara da bi roditelji trebali primijetiti da dijete u artikulaciji, izgovoru glasova nema poteškoće, odnosno da sve glasove izgovaraju pravilno. Izuzetak je glas 'LJ', koji se najteže uči, dodaje.

"To je to što se tiče artikulacije. Što se tiče razvoja govora u domenu gramatike, strukture rečenice, roditelji bi trebali primijetiti da dijete zna da se služi ne samo prostim nego i proširenim rečenicama, da daje odgovore u punom obliku, dijete bi trebalo da ima vokabular koji nema odstupanja u odnosu na dob", pojašnjava Husić, govoreći o prvim znakovima na koje bi roditelji trebali obratiti pažnju.

Razlike u ambijentu razvoja nekad i danas

A kada postane evidentno da problem postoji, kako ga približiti roditeljima, odnosno, kako prenijeti roditeljima da određene poteškoće postoje i šta je uzrok?

Baković odgovara, služeći se primjerima iz višegodišnje prakse, da se roditelji obično javljaju sa pomoć kada primijete izvjesne poteškoće u radu mozga - a najčešće je to govor.

"Govor je kao krov kuće. Roditelji primijete da dijete ima određene probleme s razumijevanjem, prepričavanjem, govorom, a indicira se prilikom upisa u školu, ali anamnezom vidimo da je problem nastao mnogo ranije. Problem je u tome što roditelji imaju uvjerenje da su oni dobili određene kognitivne sposobnosti spontano, između ostalog i govor, i da će i njihovo dijete to spontano razvijati. Ali, ambijent spontanog razvoja prije 10, 15, 20 godina i danas je različit", naglašava.

Pojašnjavajući utjecaj TV-a, i drugih uređaja, na razvoj djeteta, ističe da dolazi do sprječavanja stimuliranja i razvijanja centara u mozgu, a zbog "prikovanosti za ekran" ti centri kod djece "spavaju i miruju".

"Postoji optimalna faza razvoja sposobnosti i kako vrijeme prolazi, a ti centri nisu stimulirani, oni gube vrijednost i značaj u izražajnosti i vidimo ispade u funkcioniranju, a govor je najizražajniji. Najveći problem je fokus na ciljane zadatke, a najizraženiji problem kod manje i veće djece je upravo zbog multitaskinga", upozorila je.

U praksi se taj multitasking, odnosno izvršavanje više radnji u isto vrijeme, ogleda u situacijama gdje dijete gleda nešto na ekranu, razgovara, i po mogućnosti prati i film na TV-u.

"Pažnja je distraktibilna, djeca se često znaju precijeniti, misle da hvataju sve, ali vidimo da imaju puno ispada gdje samo parcijalno uzimaju informacije, i kada sklope to u jednu priču ta priča ima djelomično valjan sadržaj. Tinejdžeri tako grade neki svoj svijet s parcijalnim informacijama i žive u poluistini. Problem je da se suočavaju s pravim svijetom, doživljavaju frustracije, a to vodi do anksioznosti", potcrtala je Baković.

Govoreći o "dozvoljenom" periodu koliko bi djeca bez posljedica smjela da provedu pred ekranom, ističe da se veliki broj roditelja i dalje opire vjerovati da je ekran štetan za razvoj mozga djeteta, u čemu vidi srž problema.

"Štetnost je u prikovanosti i dijete je lišeno niza drugih aktivnosti motoričkih, tu je i pretilost, fizička nespretnost, ortopedski lomovi koje prije nismo imali, a zbog nerazvijene motorike i kordinacije. Mozak je kognitivno sužen, fokus i pažnja podbacuju, imamo i problem na emocionalnom području, jer do mozga djeteta dođe niz sadržaja koje djeca ne znaju kako posložiti i objasniti, djeca nemaju filtriranje informacija, doslovno sve shvataju i upisuju u svoj mozak istine koje nisu prokomunicirali s odraslim osobama - interpreetacija filma itd. Roditeljima zvuči jednostanvo uzeti ekran kao dadilju, a znate da je to prevelik problem pogotovo do treće godine života", naglašava.

Cijelo gostovanje i opširnije o temi pogledajte ovdje:

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad