Psihologinja za N1: Ako ste ovih dana umorni, to ne znači da ste depresivni – tijelo samo traži odmor

S obzirom na to da se najavljuju proljetne temperature u BiH nakon osjetno hladnijeg perioda, jasno je da takve oscilacije u promjeni vremena ostave efekte po organizam i to u najvećoj mjeri po kardiovaskularni sistem. Međutim, mnogo ljudi prijavljuje smetnje u generalnom stanju organizma uključujući hronični umor, iscrpljenost i vrtoglavice. Međutim, osim fizičkih posljedica kada je riječ o promjeni vremena i utjecaju na zdravlje, evidentne su i one mentalne.

Upravo o tome za N1 je govorila psihologinja Mirela Hadžić koja nam je na početku odmah pojasnila na koji način promjene vremenskih prilika utječe na mentalno zdravlje.

"Prije svega nagle promjene temperatura zahtijevaju od našeg organizma da se prilagođava. Kako se prilagođavamo na fiziološki način i tako naše tijelo reaguje isto tako reaguje i psihološki aparat. Kada imamo nagle skokove temperatura ili kada imamo manje svjetlosti kada nemamo manje sunca naš psihološki aparat i mozak tu prilagodbu na neki način doživljava kao nekakvu vrstu opasnosti i on onda aktivira odbrambene mehanizme koji se kod ljudi najčešće manifestuju u tom nekakvom osjećaju umora i iscrpljenosti kao i promjenama raspoloženja, razdražljivosti, a neki čak imaju simptome anksiznosti i depresije. Dakle, širok je spektar simptoma i tome nije razlog promjena temperature već pokušaj adaptacije našeg psihološkog aparata i našeg mozga da doživi nekakvu ugodu i da se adaptira na postojeće uslove koje on doživljava kao stresne", pojasnila je naša sagovornica.

Međutim, na određene ljude promjena vremena utječe više, a na neke manje pa smo pitali psihologinju zbog čega?

"U ovom slučaju kada su psihološke poteškoće u pitanju govorimo o našoj hipersenzibilnosti, odnosno, našoj osjetljivosti na promjene i našim mehanizmima kako se adaptiramo na promjene kako životne tako i temperature. Dakle, ljudi koji su hipersenzitivni i malo osjetljiviji i emotivniji onda vjerovatno imaju neke intenzivnije reakcije onda mogu imati manje reakcije. Međutim, to ne mora biti jedini razlog. Način na koji se mi osjećamo u određenom trenutku ne ovisi samo o temperaturi već i u datim okolnostima u kojima se nalazimo. Shodno tome, ako se čovjek nalazi u nekoj teškoj životnoj situaciji, prolaze kroz krizu i imaju brige onda postoji mogućnost da promjene vremena mogu intenzivnije osjećati", naglasila je Hadžić.

Navela je i jasnu razliku između stanja koje prelazi u poremećaj ili poteškoću i onog koje je samo trenutno.

"U tom slučaju onda govorimo o dužini trajanja tih simptoma i promjena. Ljudi koji imaju svoje emocije različito prolaze kroz brojna stanja i svi smo mi ponekad ljuti, bezvoljni i tužni. Međutim, ako to stanje potraje duže od sedam dana i te poteškoće utječu na naše svakodnevno funkcionisanje to je onda znak da imamo problem i da trebamo potražiti pomoć", navela je.

Na konstataciju novinarke N1 da se većina ljudi ovih dana žali da su umorni i iscrpljeni te da ne mogu navečer zaspati, a ujutro se teško razbuđuju, Hadžić je navela da u tom slučaju organizam i psihološki aparat taj stres koji doživljava pokušava kompenzirati povlačenjem.

"Mnogi često depresiju nazivaju bolešću i poremećajem i to jeste poteškoća, ali najveći uzrok našeg umora jeste potreba za snom i želja našeg psihološkog aparata da se odmori. To je zapravo samo znak našeg tijela da nam treba odmor. To u suštini ne znači da smo depresivni već naš organizam traži odmor", poručila je, između ostalog, psihologinja Hadžić.

Cijeli razgovor pogledajte u videu ispod:

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad