Selo u kojem svi žive u istoj ulici dugoj devet kilometara: Iz zraka izgleda kao nacrtano

Zašto su njive uske kao trake

Prema NASA-inom Earth Observatoryju, ovakav način obrade zemlje u ovom dijelu Poljske počeo je oko 1600. godine. Doseljenici su sela gradili uz potoke i puteve koji su uglavnom išli uz potoke. Svaki je dobio parcelu široku prosječno oko 400 metara, s izlazom i na put i na vodu.

U 18. i 19. stoljeću seljaci su dobili pravo da zemlju ostave djeci. Svaka parcela se dijelila na nasljednike, pa opet na njihove nasljednike. Kako je svaka njiva morala imati izlaz na put, dijelila se po dužini, pa su parcele generacijama postajale sve uže. Danas su neke široke tek nekoliko desetina metara.

Njive nisu svuda ravne. Prije modernih mjerenja granice se nisu mogle povući savršeno pravo, a pedolog Cezary Kabała s Univerziteta u Wrocławu utvrdio je da u Sułoszowoj njive uglavnom prate brda i jaruge. Odatle krivine koje se vide na snimcima.

Sličan raspored postoji i u Njemačkoj, gdje se takva sela zovu Waldhufendorf, i u dijelovima Sjeverne Amerike koje su naselili Francuzi.

Kako se živi u selu s jednom ulicom

U općini živi oko 6.000 ljudi, a većina se bavi poljoprivredom. Najpoznatiji su krompir i jagode, kojima su posvećeni i seoski dani s berbom, degustacijom i muzikom. Duž ulice su prodavnice s domaćim voćem i povrćem, pekara, banka, dom zdravlja i autobuska stanica.

„Ima dobar osjećaj zajedništva“, rekla je za britanski Daily Mail Edyta, koja u selu drži prodavnicu. Dodala je i da mještani vole tračove, jer se svi poznaju.

Selo leži uz Nacionalni park Ojców, oko 25 kilometara sjeverozapadno od Krakova. Posjetioci dolaze zbog pećina i litica u parku, dvorca Pieskowa Skała koji je u 14. stoljeću podigao kralj Kazimir III Veliki i krečnjačke stijene visoke tridesetak metara poznate kao Herkulova batina.