Skriveno blago Hercegovine: Manastir Zavala koji je srastao sa stijenom čuva freske stare više od 400 godina

Na prvi pogled, manastir Zavala djeluje kao da ga je sama priroda oblikovala. Smješten podno brda Ostrog, na rubu Popovog polja, ovaj pravoslavni manastir posvećen Vavedenju Presvete Bogorodice izdvaja se po arhitekturi kakva se rijetko viđa.

Njegova crkva nije samo izgrađena uz stijenu, nego je s njom gotovo potpuno sjedinjena. Sjeverni dio hrama uvučen je pod prirodni kameni svod, dok sama stijena čini dio crkvenog zida. Upravo taj neobični spoj prirode i ljudskog graditeljstva daje manastiru izgled kao da je izrastao iz hercegovačkog kamena.

Fotografije koje je Trogrančić zabilježio tokom današnje posjete otkrivaju upravo tu posebnost. Kameni zidovi, visoke stijene koje se nadvijaju nad građevinom, zvonik pod vedrim hercegovačkim nebom i skromni manastirski prostori stvaraju prizor koji djeluje gotovo nestvarno.

Stoljeća historije uklesana u hercegovački kamen

Tačno vrijeme nastanka manastira Zavala ni danas nije pouzdano utvrđeno, što njegovoj historiji daje dodatnu dozu tajanstvenosti.

Prema narodnom predanju, njegovi počeci povezuju se s rimskim carem Konstantinom, dok se na starom manastirskom pečatu spominje 1271. godina. Ipak, najstariji pouzdani pisani trag o postojanju manastira datira iz 1514. godine.

U dokumentu o prodaji vinograda iz tog perioda spominje se manastirski iguman Serafion, što potvrđuje da je Zavala već početkom 16. stoljeća bila uspostavljeno monaško središte.

Kroz burne historijske periode, promjene vlasti i brojne izazove, manastir je ostao važan dio duhovnog, kulturnog i umjetničkog naslijeđa Hercegovine.

Njegova vrijednost, međutim, ne ogleda se samo u starosti i neobičnom položaju. Ono što se nalazi unutar crkve predstavlja pravo umjetničko blago.

Iza kamenih zidova kriju se remek-djela iz 17. stoljeća

Dok vanjštinom dominiraju jednostavnost kamena i surovost hercegovačkog pejzaža, unutrašnjost manastirske crkve otkriva sasvim drugačiji svijet.

Zidove i svodove prekrivaju stoljećima stare freske, čije boje i danas, uprkos vidljivim tragovima vremena, svjedoče o izuzetnoj umjetničkoj vještini njihovog autora.

Freske je 1619. godine oslikao Georgije Mitrofanović, hilandarski monah i jedan od najznačajnijih pravoslavnih slikara svog vremena.

Njegovo stvaralaštvo u Zavali predstavlja dragocjeno svjedočanstvo umjetnosti koja se na prostoru Hercegovine razvijala početkom 17. stoljeća, u vrijeme osmanske vladavine.

Posebno se izdvajaju četiri ikonografska prikaza Hrista, među kojima su Hrist Emanuil, predstavljen kao dječak, Hrist Pantokrator, kao i neobični prikaz Hrista u liku Anđela Velikog savjeta.

Veliku umjetničku vrijednost imaju i složene kompozicije Hristovog stradanja, kao i prikazi svetitelja čiji su likovi, uprkos proteklim stoljećima, ostali prepoznatljivi.

Na Trogrančićevim fotografijama moguće je vidjeti bogatstvo detalja, karakteristične boje, aureole svetitelja i složene prizore koji prekrivaju zidove i svodove crkve. Na pojedinim freskama jasno su vidljiva oštećenja nastala tokom vremena, ali upravo ti tragovi dodatno svjedoče o njihovoj dugoj historiji.

Posmatrajući ove prizore, teško je ostati ravnodušan pred činjenicom da su nastali prije više od četiri stoljeća i da su do danas sačuvali toliko umjetničkih detalja.

Mjesto povezano sa Svetim Vasilijem Ostroškim

Manastir Zavala zauzima posebno mjesto i u pravoslavnoj duhovnoj tradiciji, prvenstveno zbog povezanosti sa Svetim Vasilijem Ostroškim, jednim od najpoštovanijih svetitelja Srpske pravoslavne crkve.

Sveti Vasilije rođen je u obližnjem selu Mrkonjići, a prema crkvenom predanju, upravo je u manastiru Zavala kao dječak započeo svoj duhovni put.

Ta povezanost dodatno doprinosi značaju manastira, koji i danas predstavlja mjesto molitve, duhovnosti i susreta s historijom.

Osim crkve i njenih fresaka, fotografije prikazuju i kamene manastirske hodnike, stare bogoslužbene knjige, zvonik s tri zvona, dvorište i prostor za odmor, iz kojeg se pruža pogled prema hercegovačkom krajoliku.

Posebnu toplinu ambijentu daju drvene klupe, kamene staze i vinova loza koja se pruža iznad dijela dvorišta, stvarajući ugodan hlad u ovom krševitom području.

Fotografije koje čuvaju priče o zaboravljenim ljepotama BiH

Za Borisa Trogrančića, koji godinama obilazi i fotografiše prirodno i kulturno-historijsko naslijeđe Bosne i Hercegovine, posjeta Zavali bila je mnogo više od još jednog fotografskog putovanja.

Osim prilike da dokumentuje arhitekturu i freske, tokom boravka upoznao je i jeromonaha Marka, čime je, kako ističe, ovo iskustvo dobilo posebnu ljudsku dimenziju.

"Postoje mjesta na kojima prošlost ne morate tražiti u knjigama. Jedno od takvih mjesta je manastir Zavala, smješten na rubu Popovog polja, podno hercegovačkog brda Ostrog", opisao je Trogrančić svoje utiske.

Posebno ga je fascinirala unutrašnjost crkve i umjetničko naslijeđe koje je u njoj sačuvano.

"Kao fotografu koji godinama obilazi i dokumentuje kulturno-historijsko naslijeđe Bosne i Hercegovine, ovakva mjesta za mene imaju posebnu vrijednost. Svaki detalj, svaki sačuvani fragment boje i svaki trag vremena podsjećaju koliko je bogata, slojevita i dragocjena historija prostora na kojem živimo", poručio je Trogrančić.

Njegove fotografije još jednom podsjećaju na to koliko se izuzetnih mjesta nalazi u Bosni i Hercegovini, često daleko od najpoznatijih turističkih ruta.

Manastir Zavala jedno je od njih. Ušuškan među hercegovačkim stijenama, s pogledom prema Popovom polju, ovaj višestoljetni spomenik nije samo mjesto vjerskog značaja nego i vrijedan dio zajedničkog kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine.

A zahvaljujući fotografijama Borisa Trogrančića, njegova neobična ljepota i priča koju čuva sada su dostupne i onima koji još nisu imali priliku zakoračiti među njegove kamene zidove.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad