Tokom mjeseca aprila ove godine obilježit ćemo četiri velkika praznika abrahamskih religija: Pesah, Uskrs, Vaskrs i Bajram, a Ramazan, Vaskršnji post i korizma traju istovremeno. Vjernici tri velike religije u Bosni i Hercegovini praktikuju post koji ne podrazumijeva samo uzdržavanje od tjelesnog već predstavlja priliku za samoupoznavanje i preispitivanje svojih sposobnosti. Šta je to karakteristično za post u islamu, katoličanstvu, pravoslavlju, judaizmu? U razgovoru sa mladim ljudima (Josip Milanović - pisac; Elma Slabić - aktivistica; Đorđe Jovančić - muzički producent; Vladimir Andrle - predsjednik Jevrejskog kulturno-prosvjetnog društva La Benevolencija), dobili smo odgovore da u sve četiri konfesije bitno je naglasiti da poenta nije gladovanje, već stanje uma.

Post izražava duhovnu snagu svakog čovjeka. Odricanje od hrane i pića, te drugih tjelesnih zadovoljstava je samo jedan konstrukcijski element u duhovnom ustrojstvu koje leži na snažom temelju čovjekove umne snage. Taj temelj čovjekova uma jeste poznavanje samog sebe, a post je prilika koja se pruža kako bi vidjeli spremnost svog duha u drugačijem fizičkom ambijentu, korigovanom pravilima hiljadama godina dugih tradicija.

Post u islamu, judaizmu, kršćanstvu ima istu suštinu – oplemenjivanje sebe, razvijanje svoga duha, razmišljanje o tome šta smo učinili loše i šta možemo napraviti da se to isprave nakon što post završi. Suština jeste upravo taj post u glavi, u mislima i odvikavanje od svih loših navika koje imamo. To je prilika da evaluiramo sami sebe u nekom posebnom stanju u kojem nismo svaki dan.

Post u Judaizmu kao i u Islamu podrazumijeva potpuno odricanje hrane i pića tokom trajanja posta. Tokom jedne godine ima više postova, a najistaknutiji je Jom Kipurski post koji traje 25 sati. Mnogi vjernici to vrijeme provode u sinagogi, ali ne kao distrakciju od gladi i žeđi koju osjećaju, već se nastoje povezati sa sobom, a potom i sa Bogom.

“Vrlo bzro čovjek krene da se lomi. Ali vidim koliko im lako pada taj post jer oni to vrijeme dok poste provode u sinagogi”, rekao je za N1, Vladimir Andrle, predsjednik Jevrejskog kulturno-prosvjetnog društva La Benevolencija.

Andrle je naveo da je izuzetno teško prakticirati judaizam u Bosni i Hercegovini jer tome “morate prilagoditi život”. Izazov je i hrana jer jevreji poštuju košer ishranu: hrana se proizvodi, sprema i kuha na poseban način. Kako ističe, danas jevreji nemaju prodavnicu gdje mogu kupiti košer meso, košer mlijeko i druge prizvode.

Dalje je naglasio “naše je da poštujemo osnovne postulate vjere, a to je da budemo dobar čovjek”.

Katolički post podrazumijeva odricanje od nečega što jako volimo ili što nam je opsesivna navika da radimo.

Kod djece su to najčešće slatkiši, a kada su u pitanju odrasli, oni se često odriču alkohola, cigareta ili nekog drugog zadovoljstva. Tako da je korizma idealna prilika da se odvikne od loših navika i stila života. Neki se odreknu slušanja glazbe kako bi to vrijeme posvetili razmišljanju.

Tokom korizme postoje čista srijeda i veliki petak gdje je strogo propisan post. Petak je generalno vrijeme kada se ne bi trebalo jesti meso.

Pravoslavci imaju najduži post koji traje 48 dana. Većinski se posti na vodi: hrana se sprema samo u vodi, bez ulja, nema životinjskih proizvoda i ništa se ne smije konzumirati što je životinjskog porijekla.

Postoje izuzeci kada se može postiti na ulju i samo dva dana u postu kada se smije jesti riba. Riba se smatra posnom jer kroz nju ne prolazi nikakav krvotok. Suština posta jeste pričest u nedjelju.

“Post nije kako to nazivamo odricanje nečega. Uopšte teško ne pada kada shvatimo poentu toga. To je prilika, ne samo u islamu, da budemo bolji. Pružena je prilika da više mislimo o sebi, našem odnosu sa drugima i naravno Bogom”, kazala je aktivistica Elma Slabić.

Islamski post traje tokom mjeseca Ramazana, posti se od zore do sumraka, a pored toga što se ne smije jesti i piti, naglašava se uzdržavanje od loših misli, fizičkih zadovoljstava i ružnih riječi.

Pripadnici abrahamskih religija u Bosni i Hercegovini drže višestoljetnu tradiciju zajedničkog života i poštivanja blagdana koji izvlače samo najbolje iz svakoga. Ove godine, u mjesecu aprilu, svjedoci smo divnog vremenskog perioda kada vjernici individualno, a opet zajedno, rade na poboljšavanju sebe i svojih mogućnosti.

“Sjajna prilika je da tokom ovih blagdana pokušamo pronaći suštinu svog života, pokušamo biti još bolji ljudi i pokušamo pronaći skriveno blago u svakome od nas koje se možda sakrilo zbog tog ubrzanog života. Negdje sklonimo tu prašinu i onako ga vrlo komšijski donesemo nekome ko nas pozove. Da se ne bojimo stvari koje nas očekuju, da ne gledamo što nam je na trpezi već da gledamo ko nam je oko trpeze i s kime možemo podijeliti to bogatstvo jer se nećemo sjećati da li smo pojeli neko ukusno jelo nego ćemo se sjećati kako su nas ugostili, o kojim temama smo razgovarali i koliko su nam dali bogatstva”, zaključio je pisac Josip Milanović.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad