Zbog viših cijena energije, mnogi njemački gradovi posljednjih sedmica prestali su sa osvjetljavanjem znamenitosti, spomenika i istaknutih zgrada poput gradskih vijećnica, muzeja, biblioteka. U Berlinu će se isključiti reflektori na ukupno 200 objekata, pa su znamenitosti poput Stupa pobjede ili Berlinske katedrale noću u mraku.

Od 1. septembra Uredbom savezne vlade o uštedi energije službeno je zabranjeno vanjsko osvjetljavanje javnih zgrada, svjetleće reklame smiju biti upaljene samo nekoliko sati dnevno, piše Deutsche Welle.

Grad Weimar ujutro pali uličnu rasvjetu 30 minuta kasnije, a gasi 30 minuta ranije. To još uvijek neće rezultirati mračnim ulicama, ali su zato pozitivne “nuspojave” tamnijih gradova višestruke.

Isključivanje svjetla u gradovima ili na vlastitim ulaznim vratima i osvjetljavanje samo tamo gdje je stvarno potrebno ne samo da štedi struju i novac, nego ima i izravan učinak na klimu i biološku raznolikost.  

Manje svjetla – manje svjetlosnog zagađenja

Nevladina organizacija International Dark Sky Association procjenjuje da svake noći oko trećina svih vanjskih svjetala u SAD-u gori bez potrebe. Čak je i prije energetske krize i rasta cijena, gašenje ove rasvjete moglo uštedjeti tri milijarde dolara godišnje. Za Njemačku još nema ovakvih podataka, ali s obzirom na to da su fosilna goriva i dalje glavni izvor energije diljem svijeta, jednostavno gašenje nepotrebnih svjetala pomaže u smanjenju onečišćenja zraka i štetnih emisija.

U Indiji, primjerice, ekstremno osvjetljenje emitira 12 milijuna tona CO2 godišnje, rekao je za DW Pavan Kumar sa Središnjeg poljoprivrednog sveučilišta Rhani Lakshmi Bai u Indiji. To je otprilike polovica od emisija koje proizvede ukupni zračni i pomorski promet u zemlji godišnje. Bolje upravljanje svjetlom moglo bi značajno smanjiti štetne emisije.

Danas preko 80 posto ljudi živi pod svjetlosno zagađenim nebom, u Europi i SAD-u čak 99 posto. Ovdje pravi mrak praktički više ne postoji. U Singapuru je čak toliko svjetla da se oči građana više uopće nisu u stanju potpuno prilagoditi mraku.

Odavno već postoje načini da se smanji svjetlosno onečišćenje, a da se unatoč tomu ne sjedi u mraku. Gdje svjetlo nije potrebno, može se isključiti. To se odnosi na stanove, ali i na ulice, parkove i javne površine. Ovdje bi mogli od velike koristi biti detektori pokreta. Sjenila za lampe usmjeravaju svjetlost na mjesta gdje je ona stvarno potrebna i sprječavaju ometajuće raspršeno svjetlo.

Zašto nam je mrak potreban?

Dovoljno mraka noću također je dobro za zdravlje. Studije pokazuju da su očne bolesti, nesanica, pretilost, a vjerojatno čak i depresija povezane s umjetnim svjetlom. To uključuje izlaganje ekranima i bijelom LED svjetlu u zatvorenom prostoru prije spavanja što može poremetiti ritam spavanja.

Jedan hormon je posebno važan: melatonin. “Ako ne proizvodimo ovaj hormon jer smo izloženi jakom svjetlu kod kuće ili kao radnici u smjenama, tada se naš sustav biološkog sata suočava s problemom”, kaže Christopher Kyba.

Druga studija pokazuje da djeca i tinejdžeri koji žive u područjima s puno umjetnog svjetla manje spavaju i imaju veću vjerojatnost da će patiti od emocionalnih problema.

Umjetno svjetlo noću je “jedna od najdramatičnijih intervencija koje smo do sada napravili u biosferi”, kaže dr. Christopher Kyba, geoinformatičar iz Geološkog znanstvenog instituta u Potsdamu za DW.„Tijekom evolucije postojao je taj stalni signal koji je dolazio iz okoline. Ovo je dan, ovo je noć, ovo je mjesečeva faza. U područjima s velikim svjetlosnim onečišćenjem, ovaj signal se promijenio”, nastavlja Kyba.

Prigušivanje ulične rasvjete ili njezino djelomično gašenje također bi mogao biti prvi korak ka suzbijanju te pojave u budućnosti, čak i ako se novi propisi više ne bi trebali primjenjivati. Prema jednoj studiji iz 2015. u Engleskoj i Walesu, intenzitet rasvjete nema utjecaja na stopu nesreća ili kriminala u određenim područjima.

I životinje i biljke vole mrak

Ali i životinjama je potrebna tamna noć. Ptice, koje su prije mogle lako izgubiti orijentaciju nad svijetlim gradskim nebom, imale bi nad tamnijim gradovima bolje šanse zadržati svoju putanju.

To posebno vrijedi za kukce. Ugašene lampe mogle bi ljeti spasiti cijele populacije kukaca. Kao što svi znaju, svjetlost ima ogromnu privlačnost za sve noćne kukce, od komaraca do muha i moljaca. Samo u Njemačkoj, procjenjuje se da 100 milijardi jedinki ugine svakog ljeta zbog privlačenja umjetne svjetlosti za kukce. Jarka ulična svjetiljka zamjenjuje mjesec, koji životinje inače koriste za orijentaciju. Rezultat: kukci ne mogu a da ne lete oko izvora svjetla bez prestanka. Sutradan su toliko iscrpljeni da se više ne mogu razmnožavati, umiru ili su lak plijen.

To također ima posljedice za oprašivanje biljaka. Studija objavljena 2017. pokazala je da se biljke koje rastu u blizini ulične rasvjete znatno rjeđe oprašuju noću i daju manje plodova od svojih neosvijetljenih pandana. Drveće također osjeća utjecaj svjetla noću. Ranije će niknuti ako su u blizini ulične rasvjete.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad