Muškarci u prosjeku žive nekoliko godina kraće od žena - ali se ne zna zašto. Sada se analizira uticaj Y-hromozoma, koji starenjem nestaje kod nekih muškaraca, čini ih podložnijim bolestima i možda im skraćuje život.

Prema navodima njemačkog zavoda za statistiku, očekivani životni vijek muškaraca i žena je u stalnom porastutokom posljednjih nekoliko decenija, ali jedna razlika ostaje: muškarci u prosjeku i dalje umiru oko pet godina ranije od žena. Slično je širom svijeta. Mogući razlog za to bi mogao biti Y-hromozom, piše DW.

Takozvani X-hromozomi i Y-hromozomi su dio genetskih informacija u ćelijama našeg tijela. Žene u svojim ćelijama obično imaju dva X-hromozoma, dok muškarci imaju jedan X-hromozom i jedan Y-hromozom.

„Muški” hromozom je znatno manji od X-hromozoma i osigurava razvoj muških polnih karakteristika u embrionu.

Međutim, starenjem, tokom ćelijske diobe – Y-hromozom može da nestane. To je već neko vrijeme poznato u stručnim krugovima.

Ta mutacija nije sasvim bezopasna, objašnjava kardiolog Andreas Cajer, koji istražuje ovu temu u Univerzitetskoj bolnici u Frankfurtu:

„U posljednje dvije ili tri godine bilo je studija koje su pokazale da se gubitkom ovog hromozoma, češće pojavljuju kardiovaskularne bolesti, Alchajmerova bolest, dijabetes kao i klasična bolest makularne degeneracije povezane sa starenjem, dakle lagani gubitak vida. I nadovezujući se na to, postavlja se pitanje: Kako je to moguće?”

Krvne ćelije su posebno pogođene

Gubitak Y-hromozoma javlja se prvenstveno u ćelijama koje formiraju krv, koje svakog dana proizvode milijarde krvnih zrnaca u koštanoj srži, objašnjava Cajer. Ako takva krvna matična ćelija izgubi Y-hromozom, neće ga imati ni svi njeni potomci, a često baš takve proizvode čak i više novih krvnih zrnaca od drugih.

Prema Cajerovim riječima, ovom mutacijom je pogođeno oko 40 odsto muškaraca starijih od 70 godina, dok je to svega oko pet odsto 45-godišnjaka.

Međutim, ne gube sve krvne matične ćelije Y-hromozom – nego se stvara takozvani mozaik ćelija sa različitim oblicima genetskih informacija.

Povezanost sa srčanim problemima

Istraživački tim na čelu sa ovim kardiologom sada bi želio da sazna koje promjene u ovim ćelijama su posljedica nedostatka Y-hromozoma. Jer, uključivanje ili isključivanje gena moglo bi da pokrene patološke procese u tijelu.

Naučnici redovno ispituju uzorke krvi starijih muških pacijenata sa srčanim problemima i traže ćelije bez Y-hromozoma.

Pokazalo se da su krvne ćelije bez Y-hromozoma značajno učestalije kod muškaraca sa srčanim oboljenjima nego kod zdravih muškaraca.

Promjene na organima

U eksperimentima na životinjama, istraživačka grupa u SAD je već uspjela da pokaže važnu ulogu Y-hromozoma u zdravlju. Krvne ćelije bez Y-hromozoma kod životinja su pokrenule zapaljenske procese – ne samo u srcu, već i u plućima i bubrezima.

Rezultat toga je: tkivo se mijenja u takozvanu fibrozu, tkivo koje je zadebljano i stvrdnuto kao ožiljak. Takvi ožiljci čine srce tvrđim i manje sposobnim za pumpanje, kaže Cajer. Još uvijek nije konačno razjašnjeno da li se ovo otkriće može primijeniti i na ljude.

Ali ćelije pacijenata u Univerzitetskoj bolnici u Frankfurtu takođe su proizvele više supstanci koje izazivaju upalu: „Zbog toga vjerujemo da se rezultati istraživanja miševa mogu primijeniti i na ljude.

Još nema terapije

Za posljedice nedostatka Y-hromozoma ne postoji terapija. Takođe nije poznato da li se gubitak Y-hromozoma može spriječiti.

Ali, postoje određene životne navike koje podstiču gubitak Y-hromozoma. Kardiolog Cajer stoga preporučuje muškarcima da budu fizički aktivni, da ne puše i da izbjegavaju stres.

Frankfurtski tim se nada da će otkriti dalje posljedice nedostatka Y-hromozoma u tijelu i da će moći da razviju terapije protiv zdravstvenih problema koji su stim povezani.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad