Zašto se ljudi "ulizuju": Tanka granica između ljubaznosti i gubitka dostojanstva

U psihologiji se slično ponašanje često opisuje kroz pojmove poput ugađanja drugima i traženja odobravanja. Kako navodi Cleveland Clinic, takav obrazac često uključuje teškoće u postavljanju granica, izbjegavanje konflikta i potrebu da se tuđe potrebe stalno stavljaju ispred vlastitih.

Potreba za zaštitom

Kod nekih ljudi ulizivanje može biti naučeni mehanizam preživljavanja. Osobe koje su navikle na stroge, nepredvidive ili emocionalno hladne autoritete često razviju potrebu da stalno “čitaju raspoloženje” drugih i prilagođavaju se kako bi izbjegle sukob.

To ne znači da je svako ugađanje drugima znak slabosti. Ljubaznost, taktičnost i poštovanje dio su normalnih odnosa. Problem nastaje kada osoba počne potiskivati vlastito mišljenje, potrebe i granice samo da bi zadržala tuđe odobravanje.

Korist i karijera

U radnom okruženju organizacijska psihologija poznaje pojam upravljanja utiskom, odnosno pokušaj da osoba kod drugih stvori povoljan utisak. Kako se navodi u naučnom radu objavljenom u bazi PubMed Central, zaposleni mogu koristiti takve taktike kako bi utjecali na to kako ih nadređeni i kolege vide, naročito u profesionalnim i hijerarhijskim okruženjima.

Takva taktika može kratkoročno donijeti korist, ali dugoročno često narušava povjerenje. Ljudi uglavnom prepoznaju kada pohvala nije iskrena, nego služi interesu.

Granica između pristojnosti i ulizivanja

Razlika između pristojnosti i ulizivanja najčešće je u autentičnosti. Pristojna osoba može pokazati poštovanje, ali zadržava vlastiti stav. Osoba koja se ulizuje često pretjeruje, mijenja mišljenje prema sagovorniku i izbjegava svako neslaganje.

Zato ulizivanje kod drugih često izaziva nelagodu ili prezir. Ono šalje poruku da osoba nema čvrst oslonac u sebi, nego zavisi od toga kako je vidi neko moćniji.

Zašto neki ljudi ne vole ulizivanje

Postoje ljudi koji imaju snažan otpor prema ulizivanju, čak i kada bi im ono moglo donijeti korist. Za njih ulizivanje nije samo društvena taktika, nego oblik poniženja - odustajanje od vlastitog stava radi tuđeg odobravanja.

Takve osobe često više cijene dostojanstvo, direktnost i unutrašnju dosljednost nego kratkoročnu društvenu ili profesionalnu korist. Njima nije problem pokazati poštovanje, ali im jeste problem glumiti divljenje koje ne osjećaju.

Ipak, ni potpuna krutost nije uvijek korisna. Zdravi odnosi traže ravnotežu: dovoljno autentičnosti da čovjek ne izgubi sebe, ali i dovoljno društvene inteligencije da ne pretvara svaku situaciju u sukob.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad