U oblacima otrovnih gasova, bez adekvatne zaštite i odmora, odrasli i djeca bi i po 12 sati rukama iznosili rude rijetkih metala koji su potom završavali u – našim mobilnim telefonima.
Konfliktni minerali nalaze se u džepovima, torbama i rančevima skoro svakog od nas. Vaš mobilni telefon i laptop rade zahvaljujući ovakvim materijalima. Nadimak ”konfliktni” duguju svom porijeklu, zbog toga što su najveća nalazišta na svijetu smještena duboko u ratnim zonama država Centralne Afrike, najviše u DR Kongo.
Rudnike su do 2012. u najvećem dijelu ove zemlje kontrolisale paravojne formacije, koje su zastrašivanjem, ubistvima i silovanjem tjerale muškarce, žene i djecu na rad u neljudskim uslovima, a od profita su kupovali opremu i naoružanje.
Početkom februara u javnosti se pojavila vijest o još jednoj neočekivanoj odluci američkog predsjednika Donalda Trumpa, koja bi, ukoliko bude potpisana, omogućila elektronskim kompanijama da otkupljuju konfliktne minerale bez ikakve odgovornosti. Dokument koji bi predsjednik SAD-a navodno trebalo da potpiše, a koji se pojavio u medijima, suspenduje dio akta o zaštiti potrošača u oblasti konfliktnih minerala na dvije godine.
Gospodari rata
Kraj XXi početak XXI vijeka bio je krvav period u državama centralne Afrike. Sukobi među državama i građanski ratovi, vojne i paravojne formacije širile su teror među stanovništvom sa jednim ciljem: kontrole nad bogatim resursima afričkog kontinenta.
U periodu od 1998. do 2008. godine u sukobima na ovim prostorima ubijeno je blizu 5,4 miliona ljudi, procenila je međunarodna humanitarna organizacija International Rescue Committee, što ga čini najsmrtonosnijim konfliktom na svijetu nakon Drugog svjetskog rata.
Procvatom elektronske industrije otvorilo se ogromno tržište za metale iz dubine afričkih rudnika, a bogate kompanije nisu pitale za cijenu. U ratom izmorenim zemljama strahovlast su u svoje ruke uzeli samoproglašeni vojni diktatori, mafijaški šefovi i pojedinci željni novca.
Desetine grupacija su ubijanjem, silovanjem i otimanjem zastrašivale mještane sela posebno u istočnom dijelu zemlje, kako bi ih naterali na rad u neljudskim uslovima rudnika. U oblacima otrovnih gasova, bez adekvatne zaštite, svjetla, alata i odmora, odrasli i djeca robovi su i po 12 sati neprekidno rukama iznosila vrijedne rude kako bi njihove porodice dobile komad hleba i ostale u životu sljedeći dan.
Naravno, prljavi minerali nisu direktno prodavani proizvođačima mobilnih telefona i laptopova. Kamenje je švercovano dalje iz Konga u susjedne države, odakle je prodavano rafinerijama na istoku Azije. Ovde su se minerali miješali sa drugim sirovinama i obrađivali u upotrebljive komponente, da bi se potom prodavali kompanijama u cijelom svijetu.
Konfliktni minerali
Iako nisu jedini, epitet ”konfliktni” odnosi se prije svega na 4 elementa čija su nalazišta locirana DR Kongo: tantal, volfram, kalaj i zlato. Prva tri ”zloglasna” elementa u ovom kontektstu dobili su nadimak tri T (Tantalum, Tungsten- volfram, Tin – kalaj).
Od svih navedenih, najveći problem i najmanje regulativa za transport i trgovinu ima zlato, koje je istovremeno i najkorišteniji od ovih materijala. Ono se koristi zbog svoje sposobnosti da provodi elektrone, odnosno struju, i to mnogo bolje nego, na primjer, bakarni ili aluminijumski provodnici. Ova karakteristika posebno je korisna u kompaktnim elektronskim uređajima poput već pomenutih mobilnih telefona, laptopova,tableta, fotoaparata i sličnih uređaja. Čak i jeftinije varijante uređaja sadrže pozlaćene kontakte za čipove ili baterije, a velike su šanse da, ako posjedujete dobar par slušalica, on ima pozlaćen 3.5mm ”džek”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.
