Ribe su nekad imale spolni odnos umjesto mriještenja

[caption id="attachment_15132" align="alignnone" width="750"]

Plakoderme su najraniji kralješnački preci čovjeka. 

"Za plakoderme se nekad vjerovalo da su bile slijepo crijevo u evoluciji bez živućih rođaka no nedavna istraživanja pokazala su da je naša evolucija duboko ukorijenjena u  njima i da mnoga od obilježja koje imamo poput čeljusti, zubiju ili parnih udova potječu od te grupe riba", kaže paleontolog John Long sa Univerziteta Flinders u Južnoj Australiji koji je vodio istraživanje.

To novo otkriće pokazuje da su nam ostavili i "intimni čin spolnog odnosa".

Matt Friedman, paleobiolog s britanskog Univerziteta Oxford koji nije učestvovao u otkriću opisao ga je kao nevjerojatno i kazao da pokazuje da bi se mnogo više moglo naučiti proučavanjem tih riba.

Long čije je istraživanje objavljeno u časopisu Nature otkrio je da su ribe bile sposobne za spolne odnose kad je naišao na jedan fosilni ostatak u zbirci tehnološkog Univerziteta u Talinu prošle godine.

Istraživanje je potom uključilo naučnike iz Australije, Estonije, Britanije, Švedske i Kine koji su analizirale primjerke fosila iz muzejskih zbirki širom svijeta.

Ovo istraživanje pokazuje prvu upotrebu unutarnje oplodnje u historiji fosila kao metode razmnožavanja.

Microbrachius, dugačak oko osam centimetara živio je u jezerima u Škotskoj kao i u Estoniji i Kini.  Naučnike je stoljećima zbunjivalo koja je funkcija kratkih udova kod te ribe.

"Riješili smo veliku zagonetku", kazao je Long. "Njihova je funkcija razmnožavanje i uz njijhovu pomoć mužjak se može priljubiti uz genitalno područje ženke".