Čovjek se spotaknuo o kamen blizu štale, kada su arheolozi otkrili na šta je nabasao - zavladala smrtna tišina

Naizgled potpuno neplodan i nezanimljiv pravokutni kamen, koji je dugi niz godina služio samo kao skroman dio temelja stare štale u češkom selu, nakon temeljite analize pokazao se kao izuzetno vrijedno historijsko blago.

Nakon opsežnog proučavanja, stručnjaci su nedavno potvrdili da se radi o izuzetno rijetkoj i više od tri hiljade godina staroj polovini kamenog kalupa, koji je u kasnom bronzanom dobu korišten za masovnu proizvodnju smrtonosnih vrhova kopalja. Artefakt dug 23 centimetra, pažljivo isklesan iz vulkanske stijene, tačnije iz riolitnog tufa, datira iz 1350. godine prije nove ere i pripada takozvanoj kulturi urni, prenosi Live Science.

Najbolji i najpotpunije očuvani kalup

Spomenuta kultura, koja je cvjetala širom centralne Evrope sredinom drugog milenijuma prije nove ere, najpoznatija je po kremiranju mrtvih i pohranjivanju njihovih posmrtnih ostataka u posebne urne. Međutim, otkriće ovog kalupa, teškog više od kilograma, svjedoči prije svega o njihovoj izuzetnoj vještini izrade, prenosi Metropolitan.

Vodeći arheolozi iz Moravskog muzeja naglasili su da je ovo najbolji i najpotpunije očuvani kalup za lijevanje bronzanih vrhova kopalja u cijeloj srednjoj Evropi. Na osnovu tačnog oblika oružja i vrste korištene sirovine, naučnici zaključuju da je vrijedan predmet uvezen u južnu Moravsku iz sjevernih regija današnje Mađarske.

Takvi kameni alati omogućili su drevnim zanatlijama da masovno proizvode metalne alate i oružje sa neuporedivo većom preciznošću i ujednačenošću nego ikad prije. Kao rezultat toga, takva tehnološka prednost značajno je olakšala vođenje i održavanje oružanih sukoba, a istovremeno je uveliko ojačala komercijalnu i političku moć naroda tog vremena širom Karpatskog bazena.

Istraživači su zaključili da je pronađeni kalup izuzetno često korišten u prošlosti, jer su u njemu vjerovatno izlivene desetine vrhova kopalja. Očigledno je da su majstori iz bronzanog doba čvrsto spajali dvije polovine kamena bakrenom žicom dok su izlijevali tečni metal, što nepobitno dokazuju tragovi intenzivne toplote i dubokih opekotina na površini.

Rendgenska analiza i druge napredne geološke metode

Priča o otkriću gotovo je jednako zapanjujuća kao i sam predmet, budući da je čovjek uočio kamen prije skoro dvije decenije, kada je djelimično virio iz zemlje, gdje je najvjerovatnije pao tokom urušavanja stare zgrade. Kada je kasnije predao nalaz muzeju, stručnjaci su koristili rendgensku analizu i druge napredne geološke metode kako bi utvrdili tačnu strukturu stijene.

Utvrđeno je da potiče iz područja divovskog vulkana koji je eruptirao na području današnjih planina Bukk prije dvadeset miliona godina, kreirajući ogromne količine ove specifične stijene. Iako ostaje nejasno kako je tako važan zanatski alat završio u dvorištu obične kuće, ovaj fascinantan slučaj ilustruje koliko dug i iznenađujući može biti put od slučajnog otkrića u blatu do revolucionarne naučne potvrde na najvišem nivou.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad