Prof. dr. sc. Marijan Herak s Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu objasnio je za Večernji list kakva je povezanost potresa koji je razorio Banju Luku 1969. i područje oko Petrinje i Gline 2020. N1info donosi podatke iz znanstvenih radova koji se tu spominju.

Prije šest godina prof. Herak sa suradnicima objavio je i rad na temu banjolučkog potresa u časopisu Journal of Geodynamics, navodi Večernji list i donosi objašnjenje dr. Heraka:

“Banju Luku nije srušilo pomicanje baš Pokupskog rasjeda, ali jest rasjeda iz istoga velikog regionalnog rasjednog sustava koji u Hrvatskoj ide od Jastrebarskog, preko Pokupskog i Gline, u BiH i dalje na jugoistok prema Srbiji i Durmitoru. Obično pojedine dionice takvih sustava dobiju i svoja imena, pa je tako i s Pokupskim rasjedom. Dakle Banju Luku je pogodio potres koji je nastao na banjolučkoj dionici istog rasjednog sustava.”

Dakle, 27. listopada 1969., kada je taj bosanskohercegovački grad pogodio potres magnitude 6,4, otprilike iste kao prije nekoliko dana okolicu Petrinje i Gline, riječ je bila o oslabađanju ogromne količine energije u rubnom području Dinarida i Panonskog bazena. u Banjoj Luci tada je bilo 15 poginulih, 1117 ozlijeđenih, oštećene su ili srušene stotine zgrada, a sasvim je uništeno oko 86.000 stanova.

U znanstvenom radu iz 2014., koji se tu spominje, stoji da je tu bila riječ o djelovanju sila u rasjedu koji se pruža u smjeru od istoka-jugoistoka prema zapadu-sjeverozapadu, te da prostorna raspodjela epicentara i centara u dubini kao i analize makroseizmičkog polja i događaji u Dinaridima sve skupa pokazuje na djelovanja u smjeru sjever-jug.

“Područje ovog istraživanja seizmički je najaktivnije područje Dinarida nakon obale Jadrana i zone oko Zagreba”, navodi se u sažetku ovog rada.

Na koji način je prostorno raspodijeljen onaj veliki regionalni rasjedni sustav koji se pruža od Jastrebarskog, preko Pokupskog i Gline (Pokupski rasjed), u BiH (Banjalučki rasjed) i dalje na jugoistok prema Srbiji i Durmitoru, pokazuje karta objavljena u znanstvenom radu iz 2017. u kojem je također sudjelovao dr. Herak “Seismicity of Croatia in the period 2006-2015“.

Još jedna karta iz tog rada pokazuje prostornu raspodjelu potresa tih nekoliko godina, gdje se vidi da označene točke epicentara potresa više ili manje točno slijedi onu opisanu liniju. Područje oko Petrinje i Gline, koje tamo nije bilo označeno najvećim crvenim točkama, sada bi to svakako bilo.

Taj rad navodi i ovo: “U usporedbi s dugoročnim prosjekom, trenutna relativno niska seizmička aktivnost mjerena oslobođenim seizmičkim momentom u jedinici vremena ukazuje da se oba dijela Hrvatske nalaze se u fazi akumuliranja tektonskih deformacija.”

Konačno, Federalni hidrometeorološki zavod BiH na svojim je stranicama prije nekog vremena objavio detaljan prikaz rasjeda po Bosni i Hercegovini, gdje se detaljno vidi situacija oko Banje Luke.

Tamo je navedena i “Prognostička karta seizmičkog intenziteta za teritoriju BiH u narednih 100 godina”, čiji krajnji sjeverozapadni dio obuhvaća područje dijelom ono koje je u Hrvatskoj nedavno pogođeno potresom ili tik do njega.

Na karti je sa strane navedena legenda boja kao oznaka različitih projiciranih magnituda u stupnjevima po Richteru.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad