Građevinski radnici u Beču iskopali fudbalski teren i problijedili: Otkrili jezivu priču o kojoj ne govori nijedan historijski zapis

Građevinski radovi na fudbalskom terenu na periferiji Beča doveli su do izvanrednog arheološkog otkrića u oktobru 2024. godine. Radnici su naišli na masovnu grobnicu koja datira iz kraja 1. ili početka 2. vijeka nove ere, kada je područje današnje austrijske prijestolnice bilo dio Rimskog carstva.

Prve procjene su ukazivale na ostatke do 150 mladića. Novija istraživanja su donekle izoštrila sliku: stručnjaci su identificirali najmanje 128 muškaraca starosti između 20 i 35 godina, a detaljna analiza njihovih kostura otkriva brutalnost posljednjih trenutaka njihovih života.

Bioarheologinja Sheridan Strang iz bečke arheološke firme Novetus predstavila je najnovija otkrića na sastanku Paleopatološkog udruženja. Preminuli su sahranjeni bez posebne njege ili u velikoj žurbi, što dodatno podržava pretpostavku da su bili žrtve velikog sukoba, piše Metropolitan.si.

Većina povreda osjetljivih dijelova tijela

Najmanje 48 skeleta pokazivalo je znakove fizičke traume, od kojih se velika većina dogodila neposredno prije ili nakon smrti. Muškarci su pogođeni projektilima, oštricama i drugim oružjem. Raspodjela povreda je posebno neobična. Povrede karlice bile su najčešće, dok su rane uzrokovane oštrim oružjem uglavnom bile koncentrisane na lobanjama.

Jedan od pokojnika bio je posebno upečatljiv trenutak za arheologe. Vrh koplja je još uvijek bio zabijen u njegovu karlicu.

"Ljudi koji su nanijeli ove povrede ciljali su na ova osjetljiva područja", rekao je Strang za Live Science.

Broj, raznolikost i karakteristike povreda, kažu stručnjaci, praktično isključuju mogućnost da se radilo o pogubljenjima, poput kazne za kukavičluk. Bečki muzej je 2025. godine procijenio da je sve ukazivalo na katastrofalan kraj vojne operacije.

To potvrđuju i predmeti pronađeni u groblju u području Hasenleitingasse. Među njima su bili željezni bodež, dijelovi ljuskavog oklopa i dio kacige.

Bitka koju historija nije zabilježila?

Današnji Beč je u rimsko doba bio dom važne vojne baze Vindobona. Između otprilike 50. i 120. godine nove ere, područje je uživalo u periodu relativnog mira, ali očigledno ne u potpunosti bez nasilja. Pisani izvori spominju da su 92. godine nove ere germanske grupe prešle Dunav i napale rimsku teritoriju, uništivši cijelu rimsku legiju . Istraživači stoga istražuju mogućnost da su muškarci iz masovne grobnice povezani s ovim događajem.

Trenutno nedostaju dokazi. Borbe u blizini Vindobone su se također odvijale tokom Markomanskih ratova , otprilike između 166. i 180. godine, ali nijedan poznati zapis o bitci u ovom dijelu današnjeg Beča ne odgovara u potpunosti datumu mjesta sahrane. Dodatna misterija je identitet mrtvih .

„Ove osobe su možda bile pripadnici rimske vojske, ali nije nužno da su svi bili Rimljani. Postoji mogućnost da je ovo mješovito groblje Rimljana i pripadnika nekog germanskog plemena“, objašnjava Strang.

Nalaz kakav nijedan drugi nije

Zato je bečko otkriće toliko vrijedno arheolozima. Pruža izuzetno rijedak direktan uvid u povrede koje su vojnici zadobili na bojnim poljima rimskog carskog perioda. Do 3. vijeka, kremiranje je bila uobičajena praksa i za rimske vojne žrtve i za civilno stanovništvo . Masovne grobnice sa sačuvanim kosturima ratnika iz ovog perioda su stoga izuzetno rijetke.

Šefica arheoloških iskopavanja, Michaela Binder, vrlo je jasno opisala značaj nalaza. U Njemačkoj znaju za velika drevna bojišta na kojima je otkriveno oružje, ali pronalazak mrtvih ratnika je nešto sasvim drugo. Prema njenim riječima, takvo otkriće je jedinstveno u kontekstu rimske vojne historije. Istraživanje još nije završeno, a rad Sheridan Strang još nije objavljen u recenziranom naučnom časopisu, tako da još nema konačnih odgovora.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad