U današnjem svijetu upotreba tekuće vode prilikom korištenja toaleta se podrazumijeva, međutim, svjedoci smo primjera koji pokazuje da ne mora da bude baš tako. Sistemom filtracije sa ispiranjem koji su osmisli u Južnafričkoj republici pokazuje da je tako nešto moguće, a korist je ušteda velike količine tekuće vode. Danas, 3,6 milijardi ljudi koriste sanitarne usluge koje nisu bezbjedne.

Ova korist može da bude ogromna širom svijeta pogotovo u dijelovima koji se suočavaju sa sve većim sušnim periodima. Jedan od tih regiona je i Mediteran, kome pripada i BiH.

“Na svakoj parceli uštedimo 180.000 litara vode za piće mjesečno. To je ogromna ušteda“, kaže Mark La Trobe, glavni tehnološki direktor kompanije Enviro options koja zajedno sa Južnoafričkom Republikom radi na ovom projektu, prenosi Blumberg.

O čemu se radi

U pitanju je poseban sistem filtracije. Poslije korištenja toaleta i ispiranja, otpad odlazi u rezervoar za sakupljanje. Otamo se provlači kroz niz membrana koje odvajaju čvrste materije od tečnosti i eliminišu bakterije bez potrebe za hemikalijama. Posljednji korak ubrizgava ozon u vodu, proces koji eliminiše sve preostale zagađivače. Ta prečišćena voda se može ponovo koristiti na neodređeno vrijeme za ispiranje.

Ovu instalaciju, mogu da napajaju solarni paneli kao što je slučaj u Južnoafričkoj republici, što je samo prednost u zemlji koja je pogođena nestankom struje.

„Više ne dobijamo infekcije, posebno mi devojke“, kaže 21-godišnja Asavela Mdudi iz Soveta, siromašne četvrti Johanesburga.

Ona navodi da niko nije volio plastične hemijske toalete koji su prethodili toaletima sa ispiranjem. „Praznili su se samo dva puta sedmično i često su se preljevali“, kaže ona.

Ni novi nisu priključeni na kanalizacionu mrežu, ali ne moraju da budu jer koriste vodu u krugu zatvorene petlje.

Ovakav pristup mogao bi da pomogne mnogima. Iako je globalno, pristup bezbjednim sanitarnim sistemima porastao sa 47 posto u 2015. godini na 54 posto u 2020. i dalje postoji 3,6 milijardi koji koriste sanitarne usluge koje nisu bezbjedne.

Svake godine 829.000 preminulih

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije neadekvatna voda, kanalizacija i higijena su glavni uzrok smrti za oko 829.000 ljudi u zemljama sa niskim i srednjim prihodima svake godine.

Kada se tome dodaju klimatske promjene dolazimo do dodatnog uništavanja već ranjive infrastrukture.

Primjera radi, samo u Malaviju gde su oluje i suše pogoršane klimatskim promjenama, u posljednjih nekoliko mjeseci od kolere je preminulo više od 1.000 ljudi.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad