Nošenje maske, redovito pranje ruku i čišćenje površina koje se često dodiruju neke su od mjera koje nam pomažu da smanjimo rizik od zaraze koronavirusom. Prilikom čišćenja određenih površina treba biti pažljiv jer koronavirus na nekim površinama može duže preživjeti.

Nova studija koju je proveo Tehnološki institut iz Bombaja pokazala je da koronavirus kraće živi na papiru i odjeći nego na nepropusnim površinama kao što su plastika i staklo. Koronavirus se prenosi kapljicama koje sadrže virus, a ako padnu na neke površine, mogu ih kontaminirati što može dovesti do širenja zaraze.

Studija je objavljena u časopisu Journal of Physics of Fluids, a istraživači su analizirali sušenje kapljica na nepropusnim i poroznim površinama. Stručnjaci su otkrili da kapljice ostaju u tekućem stanju manje vremena na poroznim površinama, što ih čini manje povoljnima za infekciju.

Studija je također otkrila da virus može preživjeti četiri dana na staklu i sedam dana na plastici i nehrđajućem čeliku. Međutim, virus je preživio samo tri sata na papiru i dva dana na platnu.

“Na temelju naše studije preporučujemo da namještaj u bolnicama i uredima od nepropusnog materijala, poput stakla, nehrđajućeg čelika ili laminiranog drveta, bude prekriven poroznim materijalom, poput platna, kako bi se smanjio rizik od zaraze koronavirusom”, kazao je autor studije Sanghamitro Chatterjee.

Osim toga, istraživači savjetuju da sjedala na javim mjestima, poput onih u trgovačkim centrima, restoranima i željezničkim kolodvorima, budu prekrivena platnom kako bi se smanjilo širenje zaraze.

Studija je također otkrila da je 99,9% tekućeg sadržaja kapljice na nepropusnoj i poroznoj površini isparilo u prvih nekoliko minuta, nakon čega je preostao samo tanki film koji je brže ispario an poroznim površinama nego na nepropusnim površinama. Ova studija je pokazala da su kartonske kutije koje se koriste za isporuke sigurna opcija jer sprječavaju opstanak virusa. Osim toga, ljudi bi češće trebali čistiti površine poput plastike i čelika.