Duboko u srcu ekvadorske Amazonije, u jednom od najizolovanijih biodiverzitetskih centara na svijetu, nešto se neobjašnjivo događa s pticama. Tiputini istraživački centar, smješten u netaknutih 1,7 miliona hektara prašume, oduvijek je bio posebna oaza za naučnike koji proučavaju divlji svijet u ambijentu gotovo netaknutom ljudskim djelovanjem. Međutim, dugogodišnji podaci pokazuju zabrinjavajući trend – populacije ptica se smanjuju, a neke vrste potpuno nestaju.

Ekolog John G. Blake prati populaciju ptica u Tiputiniju od 2000. godine. Svake godine, prije izlaska sunca, bilježio bi gustoću i raznolikost ptičijeg pjeva. Jednom godišnje, zajedno sa kolegama, postavljao je mreže za hvatanje ptica kako bi ih prebrojao, evidentirao i pustio nazad u divljinu. Tokom prvih godina podaci su ukazivali na prirodne fluktuacije u broju ptica, uz periode rasta i pada.

Međutim, od 2012. godine, Blake je primijetio zabrinjavajući trend – ptice su postajale sve rjeđe. Umjesto prirodnih oscilacija, njihov broj je iz godine u godinu kontinuirano opadao. Do 2022., broj ptica prepolovio se. “Neke vrste nisam čuo već nekoliko godina”, rekao je Blake putem video veze iz istraživačkog centra, gdje struja i internet često nisu dostupni. “Definitivno postoje vrste koje ovdje više ne nalazimo”.

Problem nije uzrokovan ljudskim faktorima

Smanjenje broja ptica u Sjevernoj Americi i Europi često se objašnjava uništavanjem staništa zbog širenja gradova, poljoprivrede i industrije, kao i upotrebom pesticida i prisustvom predatora poput domaćih mačaka. Tiputini, međutim, ne osjeća te pritiske – tu nema farmi, puteva, fabrika ni krčenja šuma u blizini.

Ipak, ptice nestaju. A ono što je još uznemirujuće jeste činjenica da naučnici bilježe slične trendove i u drugim udaljenim dijelovima svijeta. U Brazilu, dugogodišnje istraživanje šumskih fragmenata pokazalo je ozbiljan pad populacija ptica, dok su u Panami naučnici u netaknutoj šumi od 22.000 hektara zabilježili pad broja ptica za čak 70% do 2020. U nekim područjima dolazi do gotovo potpunog biološkog kolapsa ptičijih zajednica.

Glavni osumnjičeni – klimatske promjene

Iako su naučnici prvobitno tražili odgovore u bolestima, parazitima ili nepoznatim toksičnim supstancama, nijedna od tih hipoteza nije potvrđena. Umjesto toga, sve više dokaza ukazuje na klimatske promjene kao glavnog krivca.

Najnovija istraživanja, objavljena u časopisu Science Advances, pokazuju direktnu vezu između porasta temperatura i pada broja ptica. Studija je otkrila da povećanje temperature tokom sušnih sezona drastično smanjuje šanse za preživljavanje čak 83% vrsta ptica. Samo 1°C porasta temperature tokom sušne sezone može smanjiti prosječnu stopu preživljavanja ptica za 63%.

Promjena klime narušava ekološku ravnotežu na mnogo načina – sušne sezone postaju intenzivnije, smanjuje se broj insekata kojima se ptice hrane, a vremenski obrazac cvjetanja biljaka i sazrijevanja plodova se mijenja. Kao rezultat toga, ptice imaju sve manje hrane, gnijezda im propadaju, a nove generacije ne preživljavaju.

Kriza koja se širi dalje od ptica

Ovi podaci imaju ozbiljne posljedice ne samo za ptice, već i za čitav ekosistem. Tiputini i slični rezervati smatrani su sigurnim utočištima za divlje vrste, ali gubitak ptica pokazuje da ni najveći i najizolovaniji šumski predjeli nisu imuni na globalne promjene.

Ekolog Jared Wolfe uspoređuje ovaj fenomen sa zagađenjem vode. Postoji “tačkasto” zagađenje, poput izlijevanja nafte, koje može biti zaustavljeno direktnom intervencijom. Međutim, postoji i “difuzno” zagađenje, gdje male količine štetnih materija dolaze iz bezbroj izvora i polako uništavaju ekosistem – upravo ono što se događa sa klimatskim promjenama. “To je kompleksan problem u kojem dolazi do prekida bioloških interakcija, uzrokujući pad broja ptica”, kaže Wolfe.

Ali razumijevanje problema ključno je za pronalaženje rješenja. “Postaje mi sve teže pisati ove ‘smrtnovnice’ za ptice”, priznaje Wolfe. Međutim, postoje znaci nade – neka šumska područja bilježe manji pad broja ptica. Otkrivanje razloga zašto je to tako može pomoći u zaštiti preostalih populacija.

a naučnike poput Blakea, svjedočenje ovom ekološkom padu je duboko uznemirujuće. “Kada smo prvi put došli ovdje, bili smo zapanjeni koliko ptica ima i koliko su raznolike”, kaže on. “Sada je teško uzbuđeno raditi na ovom projektu kada je ptica sve manje”, prenosi Guardian.

Gubitak ptica u Amazoniji nije samo ekološki problem – on je upozorenje da ni najnetaknutiji ekosistemi više nisu sigurni od klimatske krize.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje