Pomoću najsavremenijih satelitskih promatranja i radara koji prodire kroz led, znanstvenici su otkrili drevni krajolik Antarktike, smješten ispod smrznute površine najjužnijeg kontinenta Zemlje.

Ispod ledenog prostranstva Antarktike nalazi se zaboravljeni svijet, ostatak vremena u kojem je život bujao u šumama i tekućim rijekama na tom danas ledenom kontinentu. Smješten u regiji Wilkes Land na istočnoj Antarktici, koja graniči s Indijskim oceanom, prostire se na području sličnom Belgiji. Novootkriveni krajolik, isklesan pretpovijesnim rijekama, datira najmanje 14 miliona godina unatrag, a vjerojatno i više od 34 miliona godina.

Taj je krajolik poput snimke prošlosti, ističe Stewart Jamieson, profesor glaciologije sa Sveučilišta Durham i suvoditelj istraživanja. Klima toga prošlog doba i krajolika kretala se nekoć na razini od današnje Patagonije do nečega sličnog tropima.

To dodatno potvrđuju dokazi o drevnim palmama pronađenim nedaleko od nalazišta. Unatoč nepotpunim fosilnim zapisima, Jamieson vjeruje da je raznolik niz divljih životinja nekada to toplo okruženje nazivao svojim domom.

Ključ za otkrivanje tajni krajolika skrivenog ispod kilometara leda

Iznad toga drevnog terena masivna ledena ploča, debljine 2,24 do 4,64 kilometra, prekriva taj prizor. Neil Ross, profesor polarnih znanosti sa Sveučilišta Newcastle i suvoditelj studije, istaknuo je zagonetnu prirodu krajolika ispod leda, a usporedio ga je s misterijima Marsove površine. Ključ za otkrivanje njegovih tajni mogao bi ležati u bušenju kroz led, pronalaženju uzoraka jezgre temeljnih sedimenata, tehnici koja je uspješna u otkrivanju dokaza s Grenlanda koji datiraju unatrag dva milijuna godina.

Korištenjem satelitskih podataka i radara koji prodire kroz led iz zračne točke, nova studija otkriva krajolik koji je izmicao prethodnim istraživanjima. Dok su ranija istraživanja upućivala na drevna obilježja ispod leda, novo istraživanje predstavlja jedinstveno otkriće. Studija je objavljna u časopisu Nature Communications.

Krajolik je modificiran različitim procesima pod utjecajem rijeka, tektonike i glacijacije tijekom vrlo dugog geološkog razdoblja, objašnjava Ross.

Pogled unazad

Prije otprilike 34 miliona godina Antarktika je bila odraz hladnih umjerenih prašuma koje se danas mogu vidjeti u Tasmaniji, Novom Zelandu i Patagoniji. Nekada dio superkontinenta Gondvana, koji je uključivao Afriku, Južnu Ameriku, Australiju, Indijski potkontinent i Arapski poluotok, Antarktika se postupno odvojila zbog tektonike ploča te je postala izolirana kopnena masa. Znanstvenici rekonstruiraju priču o toplijoj klimi, s rijekama koje krivudaju prema obali formiranoj dok su se susjedne kopnene mase udaljavale. Kako su temperature padale, formirali su se ledenjaci, pritom izrezujući doline.

Tada se klima znatnije ohladila te je narastao ledeni pokrov koji je prekrio cijeli kontinent i preplavio sve ledenjake koji su postojali prije. Kada je došlo do tog rasta leda, promijenili su se uvjeti između baze leda i krajolika te je postalo vrlo hladno. Na taj način više nije bio u stanju narušiti naš krajolik. Umjesto toga, krajolik je sačuvan, vjerojatno 34 miliona godina, pojasnio je Jamieson.