Preminula Jane Goodall: Naučnica poznata po svojim revolucionarnim istraživanjima o čimpanzama

U objavi na njenoj Facebook stranici stoji: „Institut Jane Goodall je jutros, u srijedu, 1. oktobra 2025. godine, saznao da je dr. Jane Goodall, DBE, glasnica UN-a za mir i osnivačica Instituta Jane Goodall, preminula prirodnim putem. Bila je u Kaliforniji u sklopu svoje turneje predavanja po Sjedinjenim Američkim Državama.“

"Otkrića dr. Goodall kao etologa revolucionirala su nauku, a ona je bila neumorna zagovornica zaštite i obnove našeg prirodnog svijeta", dodaje se.

Dr. Goodall se smatra vodećim svjetskim stručnjakom za čimpanze, piše Sky News.

Svoje istraživanje započela je u dobi od 26 godina u istočnoj Africi 1960. godine, promatrajući čimpanze i otkrila njihovu sposobnost da se bave složenim društvenim ponašanjima poput golicanja.

Jedno putovanje promijenilo sve

Jane Goodall nije imala naučno obrazovanje, čak ni fakultetsku diplomu kada je sa 23 godine uštedjela novac da posjeti prijateljicu u Keniji. Bila je londonska sekretarica, a ponekad i konobarica, nemirnog duha i romantične opsesije životinjama i Afrikom, uglavnom zasnovane na romanima "Doktor Dolittle" i "Tarzan" iz njenog djetinjstva.

Susret u Nairobiju sa eminentnim paleoantropologom Louisom Leakeyjem promijenio je tok njenog života, postavljajući je na neočekivan put da postane vodeći svjetski primatolog. Njena zapanjujuća zapažanja o ponašanju čimpanzi - od izrade alata do ratovanja - revolucionirala su ne samo naučno razumijevanje sposobnosti i unutrašnjeg života naših majmunskih rođaka, već i dugogodišnje predstave o tome šta znači biti čovjek.

Ključna figura u karijeri Goodall bio je Leakey, čije je istraživanje utvrdilo da je Afrika kolijevka čovjeka, mjesto gdje je Homo sapiens evoluirao. Rekao je da veliki majmuni sadrže važne tragove o ponašanju ranih hominida. I rekao je da su žene, koje je doživljavao kao strpljivije i manje prijeteće od muškaraca, bile vrlo pogodne za njihovo posmatranje.

Leakey, koji je radio kao kustos prirodoslovnog muzeja u Nairobiju, bio je očaran Goodall kada su se upoznali u Nairobiju krajem 1950-ih. Zaposlio je Goodall kao svoju sekretaricu, a zatim ju je pozvao na svoja sljedeća iskopavanja u klisuri Olduvai, gdje je dokazala svoju hrabrost među divljim životinjama. Tokom te višesedmične ekspedicije bez tuširanja počela je nositi rep, stilski zaštitni znak koji će zadržati dugo nakon što joj je kosa postala plava i sijeda.

Ubrzo nakon što se tim vratio u Nairobi, Leakey je pozvaoGoodall da vodi novi istraživački projekat o čimpanzama. Njeno neiskustvo je vidio kao prednost koja joj je dala „um nepročišćen i nepristrasan teorijom“. Odatle je sve i krenulo.

Ko je bila Jane Goodall?

Valerie Jane Morris-Goodall rođena je u Londonu 3. aprila 1934. godine. Njen otac, inženjer koji se profesionalno bavio automobilskim utrkama, uglavnom je bio odsutan iz porodičnog života. Odrasla je u kući punoj žena: majke, dadilje, bake, dvije tetke i mlađe sestre Judy.

Živjeli su u Bournemouthu, na moru na jugu Engleske, gdje ju je fascinirao prirodni svijet. Držala je mali zoološki vrt kućnih ljubimaca - gusjenica, trkaćih puževa, zamoraca, ptica, mačaka i pasa - a sa 4 godine provela je svoje prvo terensko posmatranje, skrivajući se satima u kokošinjcu, strpljivo čekajući priliku da vidi kako kokoš uopće može snijeti jaje.

Njene fantazije o Africi proizašle su iz knjiga koje je voljela kao dijete, uključujući dječje knjige Hugha Loftinga o dr. Dolittleu i romane Edgara Ricea Burroughsa o Tarzanu. Zaljubila se u Tarzana i bila je užasno razočarana kada je saznala, kako je kasnije rekla, da se „oženio pogrešnom Jane“.

Nije mogla priuštiti fakultet, pa se nakon srednje škole preselila u London i obavljala niz sekretarskih poslova dok nije zaradila dovoljno da plati putnu kartu za Istočnu Afriku kako bi posjetila srednjoškolsku prijateljicu čija je porodica imala farmu u blizini Nairobija.

Godine 2002., Goodall je imenovana Glasnikom mira Ujedinjenih nacija. Dvije godine kasnije, proglašena je vitezom na ceremoniji u Buckinghamskoj palati. Godine 2025. dobila je Predsjedničku medalju slobode, najviše civilno odlikovanje u zemlji.

U svojim osamdesetim, Goodall je putovala 300 dana u godini, nastojeći da stvori emocionalnu vezu između svoje publike i divljih stvorenja kojima je posvetila svoju karijeru. Isticala je posljedice deforestacije od strane velikih drvnih kompanija i opasnosti koje predstavljaju komercijalni lovci koji svake godine ubijaju stotine gorila samo u Kamerunu, piše Washington Post.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad