Ptičija gripa ubila više od 53.000 morskih slonova: Naučnici strahuju da bi neke vrste mogle nestati

Među najteže pogođenim životinjama su južni morski slonovi na ostrvu Južna Džordžija, gdje je do 2025. godine uginulo više od 53.000 ženki. Posebno zabrinjava činjenica da se na ovom ostrvu nalazi više od polovine ukupne svjetske populacije ove vrste koja se razmnožava.

Virus se proširio na četiri od pet glavnih populacija južnih morskih slonova. U pojedinim kolonijama u južnom Atlantiku uginulo je više od 90 posto mladunaca, kao i približno polovina odraslih ženki.

Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) u aprilu je zbog posljedica epidemije promijenila status ugroženosti južnog morskog slona, premjestivši ga iz kategorije najmanje zabrinutosti u kategoriju ranjivih vrsta. To je prvi put da je nekoj životinjskoj vrsti status ugroženosti izričito promijenjen zbog virusa H5N1.

Ugrožene i druge vrste ptica

Ptičija gripa predstavlja prijetnju za najmanje 40 vrsta ptica, a naučnici posebno prate stanje populacija velikog pomornika, sjevernog bluna, peruanskog pelikana i Humboldtovog pingvina.

Na škotskim ostrvima populacija velikog pomornika u praćenim kolonijama smanjila se za 76 posto između 2021. i 2023. godine. U dvije velike kolonije sjevernog bluna u Velikoj Britaniji zabilježen je pad od 43, odnosno 47 posto.

Ipak, naučnici upozoravaju da masovno uginuće ne znači automatski da se neka vrsta nalazi pred izumiranjem. Za procjenu dugoročnih posljedica potrebno je utvrditi početnu veličinu populacije, brzinu razmnožavanja i druge faktore koji utiču na oporavak, navodi Guardian.

Posebno su ugrožene vrste koje već imaju male i izolovane populacije, jer bi i relativno mali broj dodatnih gubitaka mogao ozbiljno ugroziti njihov opstanak.