Naučnici koji istražuju potopljenu metropolu Thônis-Heracleion, u egipatskom zalivu Abu Qīr, otkrili su pletene korpe s voćem iz četvrtog vijeka p.n.e.

Nevjerovatno, posude još uvijek sadrže doum orahe – plod afričke palme koju su stari Egipćani smatrali svetom – kao i sjemenke grožđa.

„Ništa nije poremećeno“, kaže morski arheolog Franck Goddio Dali Alberge za Guardian. “Bilo je veoma upečatljivo vidjeti korpe s voćem.”

Goddio i njegove kolege iz Evropskog instituta za podvodnu arheologiju (IEASM) otkrili su kontejnere u saradnji sa egipatskim Ministarstvom turizma i antikviteta. Istraživači su istraživali drevni mediteranski lučki grad Thônis-Heracleion od njegovog ponovnog otkrića 2001. godine, navodi Egypt Independent.

Živi grad

Korpe su bile pohranjene u podzemnoj prostoriji i možda su bile pogrebne stvari žrtve. U blizini su istraživači pronašli grobnu humku, i ekstravagantan niz grčke pogrebne robe koju su vjerovatno ostavili trgovci i plaćenici koji žive u tom području.

“Svuda smo našli dokaze o spaljenom materijalu”, kaže Goddio u izjavi, koju citira CNN-ova Radina Gigova. “Tamo su se morale održati spektakularne ceremonije. To mjesto mora da je bilo zapečaćeno stotinama godina, jer nismo pronašli nikakve predmete kasnije od ranog četvrtog vijeka p.n.e., iako je grad nakon toga živio nekoliko stotina godina.”

Ostali predmeti pronađeni na tumulusu ili oko njega uključivali su drevnu keramiku, bronzane artefakte i figurice koje prikazuju egipatskog boga Ozirisa.

„Pronašli smo stotine naslaga napravljenih od keramike“, kaže Goddio za Guardian. “Jedan iznad drugog. Ovo su uvezene keramike, crvene na crnim figurama.”

Trgovačko središte

Thônis-Heracleion je osnovan oko osmog vijeka p.n.e. Prema Goddijevoj web stranici, grad je služio kao “obavezna luka ulaska u Egipat za sve brodove koji su dolazili iz grčkog svijeta” prije osnivanja Aleksandrije oko 331. p.n.e.

Užurbano trgovačko središte dostiglo je svoj vrhunac negdje između šestog i četvrtog vijeka p.n.e. Zgrade su zračile oko centralnog hrama, sa sistemom kanala koji povezuju različite dijelove grada. Kuće i druge vjerske strukture stajale su na otocima u blizini srca Thônis-Heracleion.

Nekada epicentar pomorske trgovine, grad je potonuo u Mediteran u osmom vijeku nove ere. Neki istoričari pripisuju pad metropole rastućem nivou mora i urušavanju, nestabilnom sedimentu, kao što je Reg Little napisao za Oxford Mail 2015. godine. Drugi tvrde da su zemljotresi i plimni talasi uzrokovali su urušavanje segmenta delte Nila od 42 kvadratne milje u more, prema CNN-u.

Otkriven Herodotov Herakleion

Stručnjaci su jednom mislili da je Herakleion – na koji se pozivao grčki istoričar Herodot u petom vijeku p.n.e. – bio odvojen grad od Thônisa, što je zapravo egipatsko ime lokacije. Ploča koju je pronašao Goddijev tim 2001. godine pomogao je istraživačima da zaključe da su te dvije lokacije bile jedna te ista.

Izvlačenje predmeta iz ruševina Thônis-Heracleion je naporan zadatak zbog slojeva zaštitnog sedimenta koji ih prekriva, piše Smithsonian magazine.

Prethodna otkrića u Thônis-Heracleionu uključuju više od 700 drevnih sidara, zlatnika i utega, te desetke sićušnih vapnenačkih sarkofaga koji sadrže ostatke mumificiranih životinja, navodi Oxford Mail. Prošlog mjeseca, arheolozi su pronašli dobro očuvanu, iz drugog vijeka p.n.e. vojni brod u drugom dijelu grada.

Stručnjaci očekuju da će u budućnosti otkriti još artefakata na lokaciji. U razgovoru za Guardian, Goddio procjenjuje da je samo 3 posto potonulog grada proučavano u 20 godina od njegovog ponovnog otkrića.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad.