Ušao u historiju
Voyager 1 stigao dalje od bilo kojeg objekta koji je čovjek napravio: Od Zemlje ga sada dijeli jedan svjetlosni dan

Gotovo 49 godina nakon lansiranja, NASA-ina sonda Voyager 1 postala je prvi objekat koji je čovjek napravio, a koji je dostigao udaljenost od jednog svjetlosnog dana od Zemlje. Od naše planete sada je dijeli oko 25,9 milijardi kilometara koliko svjetlost pređe za 24 sata.
Oglas
Prema NASA-inom proračunu, Voyager 1 dostigao je tu udaljenost u srijedu, 18. novembra, u 11:16 sati po vremenu u Bosni i Hercegovini.
Sonda se kreće brzinom od oko 61.000 kilometara na sat i nastavlja put kroz međuzvjezdani prostor, odakle još šalje naučne podatke na Zemlju.
Dva dana od slanja komande do prijema odgovora
Jedan svjetlosni dan označava udaljenost koju svjetlost u vakuumu pređe za 24 sata. Radiosignali putuju istom brzinom, pa komandi poslanoj sa Zemlje treba oko 24 sata da stigne do Voyagera 1.
Čak i ako sonda odgovori odmah, njenom će signalu trebati još približno 24 sata da se vrati. Poređenja radi, Sunčeva svjetlost do Zemlje stiže za oko osam minuta i 20 sekundi.
Od Jupitera i Saturna do međuzvjezdanog prostora
Voyager 1 lansiran je 5. septembra 1977. godine kako bi istražio Jupiter, Saturn i njihove mjesece. Pored Jupitera prošao je u martu 1979, a pored Saturna u novembru 1980. Njegova blizanka, sonda Voyager 2, slijedila je drugačiju putanju i nastavila prema Uranu i Neptunu. >>Opširnije
Dok se udaljavao od Sunca, Voyager 1 okrenuo je kamere prema planetama koje je ostavio iza sebe. U februaru 1990. snimio je Zemlju s udaljenosti od oko šest milijardi kilometara od Sunca.
Na fotografiji poznatoj kao Pale Blue Dot ili Blijeda plava tačka, Zemlja se vidi kao sićušna tačka u zraci raspršene svjetlosti. Ubrzo nakon tog snimanja kamere su trajno ugašene kako bi se štedjela energija.
U augustu 2012. Voyager 1 postao je prva letjelica koja je ušla u međuzvjezdani prostor.
Tada je prešao granicu heliosfere, područja oko Sunca oblikovanog Sunčevim vjetrom. Voyager 2 prešao je istu granicu 2018. godine. Dvije sonde i dalje su jedine letjelice koje su direktno prikupljale podatke u tom području.
Sve manje energije za naučne instrumente
Voyager 1 dobija struju iz generatora koji toplotu nastalu raspadom plutonija pretvaraju u električnu energiju. Raspoloživa snaga opada za oko četiri vata godišnje, pa NASA postepeno isključuje dio opreme.
U septembru su inženjeri prebacili rad s tri uređaja na njihove štedljivije zamjene kako bi preostali naučni instrumenti mogli duže prikupljati podatke.
Obje sonde nose i Zlatnu ploču, pozlaćeni bakreni disk sa zvukovima i slikama odabranim da predstave život na Zemlji. Prema NASA-inom proračunu, Voyager 2 dostići će udaljenost od jednog svjetlosnog dana u novembru 2035. godine.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare
Oglas
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare
Oglas