Zid visok 150 metara i dug 80 kilometara za spas čovječanstva - grandiozan plan

Zid za spas čovječanstva

Njihov prijedlog uključuje izgradnju masivne barijere usidrene na morskom dnu kako bi se usporio gubitak leda s onoga što se često naziva "Glečer Sudnjeg dana". Atlantic izvještava da bi projekat koštao 80 milijardi dolara.

Thwaites je odgovoran za četiri posto globalnog godišnjeg porasta nivoa mora. Prostirući se na otprilike 74.000 kvadratnih milja, glečer sadrži dovoljno leda da podigne globalni nivo mora za 65 centimetara ako se potpuno uruši.

Svaki centimetar porasta nivoa mora izlaže procijenjenih šest miliona ljudi širom svijeta poplavama obala.

Podvodna zavjesa

Ideja dolazi iz projekta "Seabed Anchored Curtain Project", saradnje između naučnika, inženjera i stručnjaka za politiku koji tvrde da samo smanjenje emisija možda neće biti dovoljno za stabilizaciju glečera.

Umjesto toga, predlažu postavljanje fleksibilne podvodne zavjese dizajnirane da blokira tople okeanske struje i spriječi njihov dolazak do donje strane glečera.

Zavjesa ne bi zaustavila klimatske promjene. Njen cilj je usporiti stopu gubitka leda, kupujući vrijeme dok globalna smanjenja emisija ne počnu djelovati.

Blokiranje toplih okeanskih struja

Predložena struktura - zid bi bio visok nešto manje od 152 metra i protezao bi se otprilike 80 kilometara preko ključnih dijelova morskog dna ispred glečera Thwaites.

Usidrena za okeansko dno, zavjesa bi djelovala kao fizička barijera, ograničavajući protok tople morske vode koja topi ledenu ploču odozdo.

U projekat su uključeni timovi sa Univerziteta u Kembridžu, Univerziteta u Čikagu, Univerziteta u Njujorku, Koledža Dartmouth, Instituta Alfred Wegener, NIVA-e, Aker Solutions i Arktičkog centra Univerziteta u Laponiji.

Plan projekta uključuje trogodišnju istraživačku fazu usmjerenu na odabir materijala, dizajn pristaništa i testiranje prototipa.

Inženjeri već prikupljaju podatke o pristaništu iz regije Thwaites, dok napori za prikupljanje sredstava imaju za cilj osigurati 10 miliona dolara za podršku ranoj fazi razvoja.

„Tokom trenutnog trogodišnjeg programa, fokusirat ćemo se na razvoj tehnologije, inženjering i naučno testiranje prototipova raspoređenih na lokaciji fjorda u Norveškoj“, navodi se u saopštenjuSeabed Curtain Project.

„Paralelno s tim, nastavit ćemo razvijati naše odnose s autohtonim narodima Arktika i predstavnicima najpogođenijih zemalja globalnog juga".

Plan se suočava s velikim tehničkim izazovima. Struktura bi morala preživjeti ekstremne antarktičke uslove, pritisak duboke vode, pokretni led i dugotrajno izlaganje okeanu. Čak i zagovornici priznaju da bi moglo proći godinama prije nego što bude moguće bilo kakvo potpuno raspoređivanje.

Bušenje u ledeno srce

Istovremeno, naučnici prikupljaju nove podatke ispod samog glečera Thwaites.

Britanski i južnokorejski istraživači započeli su bušenje u glavnoj ledenoj polici glečera koristeći bušenje vrućom vodom, dosežući područja koja su ranije bila nedostupna.

Tim će bušiti kroz led i postaviti instrumente skoro 1.000 metara ispod površine kako bi izmjerio kako topla okeanska voda interaguje sa bazom glečera. Ovo je prvi put da se mjerenja u realnom vremenu prikupljaju iz ovog dijela Thwaitesa.

„Ovo je jedan od najvažnijih i najnestabilnijih glečera na planeti i konačno smo u mogućnosti da vidimo šta se dešava tamo gdje je najvažnije“, kaže dr. Peter Davis, fizički okeanograf u Britanskom antarktičkom zavodu.

„Gledat ćemo, gotovo u realnom vremenu, šta topla okeanska voda radi ledu 1.000 metara ispod površine. Ovo je tek nedavno postalo moguće i ključno je za razumijevanje koliko brzo bi nivo mora mogao rasti".

Podaci s instrumenata bit će svakodnevno prenositi putem satelita najmanje godinu dana, nudeći novi uvid u procese koji dovode do brzog gubitka leda na jednom od najosjetljivijih glečera na Zemlji.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad