Zlato pronađeno na najironičnijem mogućem mjestu: Skriveno u "zlatu za budale"

Pirit je vijekovima slamao srca kopača: mineral koji blista poput plemenitog metala, a vrijedi gotovo ništa, s razlogom je prozvan "zlatom budala". Japanski naučnici sada su, međutim, otkrili da upravo taj varljivi mineral na dnu Pacifika u sebi krije — pravo zlato.

Geolozi koji rade s posadom istraživačkog broda Shinsei Maru pronašli su elementarno zlato duboko utkano u naslage pirita uz hidrotermalne izvore kaldere Higashi-Aogashima, u rekordnim koncentracijama do 1,9 posto težine. Podvodna polja hidrotermalnih otvora na ovom lokalitetu otkrivena su prije više od deset godina, a Japan je otada u istraživanje milionā tona metalne rude skrivene u morskom dnu ulagao i privatna i državna sredstva — ali ovakav nalaz teško da je iko očekivao.

Nevidljivo zlato

Koncentracija od 19.231 dijela na milion (ppm) više je od 440 puta veća od svega što je do sada pronađeno u poznatim dubokomorskim ležištima zlata, koja obično sadrže između 0,01 i 43 ppm.

Zlato pritom nije u grumenima, pa čak ni u žilama: utkano je u kristalnu strukturu pirita na atomskom nivou, zbog čega ga naučnici nazivaju "nevidljivim zlatom". Otkriće je bilo moguće tek detaljnom analizom hemijskog sastava minerala sekundarnom ionskom masenom spektrometrijom (SIMS).

"Pirit je sveprisutni sulfidni mineral u većini hidrotermalnih sistema, a arsenski pirit je uobičajeni domaćin 'nevidljivog zlata'", navode istraživači predvođeni geologom Yuichijem Morishitom u studiji za časopis Scientific Reports.

Kako je zlato ušlo u "zlato budala"

Nisu sve naslage pirita iz kaldere podjednako bogate. Najviše zlata sadrži takozvani koloformni pirit s nalazišta Centralni konus — formacija nastala kada su se pregrijane sumporne emisije iz hidrotermalnih izvora naglo hladile miješajući se s hladnom morskom vodom. Istraživači pretpostavljaju da su primjese arsena, olova i bakra u tim uslovima omogućile da se zlato veže unutar kristalne strukture minerala, ali priznaju da razjašnjavanje tačnog mehanizma ostaje zadatak budućih istraživanja.

Model za potragu i rudnik na dohvat ruke

Jedinstvena hemija kaldere Higashi-Aogashima, s impozantnim crnim dimnjacima koji izbacuju sulfide, mogla bi poslužiti kao model za pronalaženje sličnih nalazišta zlata u svjetskim okeanima.

Ovo ležište ima i jednu praktičnu prednost: nalazi se na dubini od oko 700 do 800 metara, plitko u poređenju s većinom dubokomorskih hidrotermalnih sistema. Izazovi eventualne komercijalne eksploatacije, ističu istraživači, zato bi trebali biti manji nego kod drugih, znatno dubljih ležišta.