Slijedom činjenice da se AI već uveliko koristi u medijima, te informacije da su neki mediji u svijetu povukli radikalne poteze i napravili kontraverzne odluke da u potpunosti zamijene uposlenike umjetnom inteligencijom, Akta.ba je istražila aktuelne prilike u BiH kada je integracija AI u medije u pitanju.

Primjera radi, jedan poljski lokalni radio, otpustio je svoje radijske voditelje i kreirao avatare koji su ih u potpunosti zamijenili.

Bez referiranja na razliku u kreiranju sadržaja i razliku kvaliteta istih, zanimalo nas je kako bh. mediji, konkretno radijske stanice i radijski voditelji percepiraju ovu praksu te kakve su mogućnosti da se ovakav scenarij dogodi i u BiH.

Studija “AI u medijima u BiH”

Možda je manje poznato da je u BiH nedavno sprovedena studija koja upravo ispituje korištenje umjetne inteligencije od strane medijskih profesionalaca i medijskih kuća u Bosni i Hercegovini, kao i regulatorno okruženje koje regulira korištenje umjetne inteligencije u medijima u BiH.

Ova studija završena je početkom septembra i uključuje provjeru medijskog okruženja kako bi se procijenila razina znanja i razumijevanja među medijskim profesionalcima o korištenju umjetne inteligencije u medijima te daje preporuke za poboljšanje njihove razine svijesti o korištenju umjetne inteligencije i mogućim metodama za upotrebu umjetne inteligencije u stvaranju i distribuciji sadržaja.

Nadalje, Studija vrši analizu relevantnog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini i predlaže mjere za usklađivanje s međunarodnim standardima i relevantnim zakonodavstvom EU.

Krajem septembra je održana i konferencija “Umjetna inteligencija u medijima u Bosni i Hercegovini” koju je u ime Europske unije u Bosni i Hercegovini organizirao Centar za istraživanje društvenih nauka pri Internacionalnom Burch Univerzitetu.

Događaj je okupio stručnjake iz različitih sektora, uključujući medije, pravo i razvoj umjetne inteligencije, kako bi raspravljali o sadašnjim i budućim implikacijama umjetne inteligencije u novinarstvu i medijskoj regulaciji.

Da li su ugroženi kvalitet javnog komuniciranja i radna mjesta?

Komentirajući zaključke studije na kojoj je bio aktivno involviran, voditelj ureda za projekte i istraživanja pri Internacionalnom Burch Univerzitetu, Amer Kurtović, kaže da trenutno AI nije velika prijetnja za radna mjesta.

“Općenito, trendovi vještačke inteligencije u medijskom sektoru u BiH nisu na zavidnom nivou i to ukazuje da vještačke inteligencije nije velika prijetnja radnim mjestima novinara i novinarki u BiH. Ovo je ujedno i podudarno sa rezultatima istraživanja o percepcijama novinara i novinarki, čiji rezultati ukazuju na to da je medijski sektor u velikoj mjeri nespreman za uvođenje vještačke inteligencije u radne procese dok neznatan broj novinara je ukazalo bojazan za svoja radna mjesta zbog efekata vještačke inteligencije. U zaključku, ne mislimo da je izvijesna – a ni vjerovatna, u bilo kojoj mjeri – situacija u Poljskoj gdje je novinska kuća dala otkaze novinarama i novinarkama te dala te poslove vještačkoj inteligenciji dok nije “intervjuisao” nobelovca”, pojasnio je Kurtović za Akta.ba.

Zaključci studije

Rezultati pokazuju da je velika većina medijskih profesionalaca upoznata s umjetnom inteligencijom i raznim alatima umjetne inteligencije u medijima, iako na različitim razinama i u različitim kontekstima.

“Učesnici u eksperimentu koji je testirao kapacitete novinara i novinarki da koriste vještačku inteligenciju u pripremi novinskih tekstova – kako sa radio stanica, tako i općenito – ne posjeduju velike vještine i umijeća korištenja vještačke inteligencije, niti su pokazali visok nivo poznavanja načina korištenja istih”, kaže Kurtović za Akta.ba.

Manje od desetine ispitanika navodi da ne poznaje AI alate, ali također manje od desetine navodi napredno poznavanje AI alata.

To je otprilike u korelaciji s razinama upotrebe umjetne inteligencije u medijima – dvije trećine službeno ne koriste umjetnu inteligenciju u svojim operacijama, a samo oko 2% navodi da je koriste naširoko, dok četvrtina navodi da planira uskoro početi službeno koristiti umjetnu inteligenciju.

Drugim riječima, pet puta više novinara ima napredno znanje o umjetnoj inteligenciji od broja medija koji službeno koriste umjetnu inteligenciju, ali dvostruko više medija planira početi službeno koristiti umjetnu inteligenciju od broja novinara koji imaju napredno znanje o njoj.

“Od svih radio stanica koje su bile uključene u istraživanje, samo 20% je iskazalo plan da uvede alate vještačke inteligencije u svoj rad a nijedna nije ukazala na to da već koristi te alate u svom svakodnevnom radu”, kaže Kurtović.

Od 85% ispitanika koji su naveli da nisu imali edukaciju o korištenju alata umjetne inteligencije, otprilike 40% navodi nedostatak vremena kao primarni razlog zašto ne idu u smjeru stručnog usavršavanja u ovom području, dok nešto više od trećine navodi nedostatak raspoloživih sredstava, a nešto manje od petine smatra da nema potrebe za ovom dodatnom edukacijom.

“To jasno pokazuje da je BiH posebno fragmentiran informativni medij i da je regulacija neujednačena i često je nema. To nije uvijek loša stvar, ali kao što pravni odjeljak pokazuje, komplicirani niz pravnih struktura u EU i BiH ne nudi puno potencijala za očuvanje standarda i etike, tako da je samoregulacija i dobro ponašanje novinara i novinskih kuća neupitno daleko najvažnija odrednica. Kao što istraživanje pokazuje, još uvijek postoje niske razine razumijevanja umjetne inteligencije, relativno niske razine prihvatanja i malo truda oko smjernica. To nije tako neobično jer je ovo prelazna faza”, rekao je prof. Charlie Beckett sa London School of Economics komentirajući nalaze sprovedene studije.

Stav novinara

Kroz razgovore sa uspješnim radijskim voditeljima koji imaju izgrađene karijere i prepoznatljiv stil rada u medijima, zaključujemo da ne postoji bojazan od AI što potvrđuje nalaze studije.

“Možda se neko u nekoj komercijalnoj radio stanici u BiH odluči na eksperiment poput onog u Poljskoj, ali, ja stvarno mislim da to može biti samo eksperiment i da živog voditelja ni najinteligentnija umjetna inteligencija ne može zamijeniti. Sva me ova priča sa AI podsjeća na knjigu Dana Browna, koja ipak završava samouništenjem AI. Pokazalo se tokom pandemije i našeg prelaska u online sferu da to može funkcionirati do nekog nivoa, na kraju ipak čovjek mora uraditi “final touch”. Kao što mislim da neposredan kontakt ne može zamijeniti ni najjača online veza, tako mislim da ni nesavršenog radijskog voditelja ne može zamijeniti umjetno savršenstvo”, kaže za Akta.ba Vanja Iličić, urednica u programu BH radija 1.

Sličnog je razmišljanja i urednica i voditeljica na Radiju 8, Rialda Jarkoč Memišević.

“Kao radio voditelj, smatram da je ljudski element ključan za kvalitet i autentičnost novinarstva. Glas koji donosi vijesti, interpretira i povezuje se sa slušaocima nosi specifičnu emociju i razumijevanje koje dolazi iz ljudskog iskustva, empatije i instinkta – kvalitete koje trenutno nijedna vještačka inteligencija ne može potpuno oponašati. AI može automatizovati određene procese i možda pružiti osnovne informacije, ali teško da može zamijeniti toplinu i nijanse koje slušaoci traže u glasovima koji ih svakodnevno prate”, kaže Jarkoč Memišević.

Na pitanje da li smatra mogućim scenarij iz Poljske, kaže da je tehnički moguć ali da ne misli da bi bio prihvaćen od strane publike.

“Mislim da je ovakav scenarij tehnički moguć, ali ne vjerujem da bi to naišlo na dobar prijem među publikom. Naš region cijeni osobni kontakt i autentičnost u medijima, a slušaoci se vežu za ličnosti iza mikrofona. S druge strane, situacija sa smanjenjem budžeta u mnogim medijima može značiti da će neki možda pokušati eksperimentisati sa AI kako bi smanjili troškove, iako, vjerujem, to ne bi trajno zamijenilo ljudski glas u eteru”, zaključila je.

Komentirajući integraciju AI u jedan od “institucionalnih” javnih radio emitera, medijski radnik/ca čiji je identitet poznat redakciji Akta.ba kaže da BiH toliko kasni u tehnologiji da nema brige da će se u skorije vrijeme desiti smjena “stvarnih” i “AI” novinara.

“Država u kojoj projekat digitalizacije još uvijek nije uveden, država u kojoj taj isti projekat kasni desetak godina te sa nepripremljenom infrastrukturom u 60 posto teritorije ne treba da se plaši vještacke inteligencije. Upravo je ovo sve i dio okruženja funkcioniranja javnih emitera u BiH. Infrastruktura javnih emitera se u svom originalnom izdanju građevinski održala 60 posto, što je otprilike i tehnička efikasnost postrojenja u kojima rade radnici javnih emitera. Aplikacije na privatnim mobilnim aparatima uposlenika imaju više memorije od računara koje ti uposlenici koriste za redovno izvještavanje. Kada se uzme u obzir nedostatak profesionalnog uredničkog i novinarskog kadra, bilo kakav doticaj sa vještackom inteligencijom se gubi u nizu tehničkih i profesionalnih nemogućnosti rada. Ukoliko i zaista se desi čudo, u kojem ce tehnika i tehnologija zamijeniti ljude, u javnim emiterima se mora nadoknaditi više od 40 godina zabokrečine, tehničke, tehnološke i profesionalne”, pojašnjava.

Zakonski okvir

Svi intervjuirani novinari kroz studiju slažu se da zakonski okviri u BiH ne reguliraju AI u medijima i neadekvatno reguliraju medijski sektor u cjelini, što ukazuje na otvorenost za regulaciju.

Iako ne postoji pravni okvir sam po sebi koji regulira umjetnu inteligenciju u medijima u EU, budući da postoji vrlo malo zakonodavstva koje regulira umjetnu inteligenciju kao takvu, postoji skup od osam direktiva i uredbi koje – neovisno jedna o drugoj – uspostavljaju koherentan skup smjernica, mjera, odredbi, propisa, ograničenja i pravila za korištenje AI u medijima.

Preporuke EU

Uspostavljanje smjernica za samoregulaciju ili ekvivalent za etičku upotrebu umjetne inteligencije u medijima – Relevantna industrijska tijela, uključujući vladine i nevladine, trebaju brzo pojačati napore za uspostavljanje kodeksa ponašanja ili etiku o odgovornoj upotrebi umjetne inteligencije. Sadržaj, međutim, mora biti prepušteni medijskim profesionalcima kako bi se izbjegla cenzura ili prepreka inovacijama i učinkovitosti.

Povećanje svijest o umjetnoj inteligenciji i razinama znanja o AI- Kao što mnogi novinari niti nisu pokušali koristiti AI ili imaju strah od upotrebe umjetne inteligencije, podizanje svijesti o će služiti i destigmatizaciji prakse, ali i ojačati kapacitete novinara za pravilno korištenje umjetne inteligencije.
Integrirajnje AI na sve načine uz edukacije za nove generacije ali i sadašnje medijske profesionalce koji žele napredovati ili se dalje profesionalno razvijati. Univerziteti trebaju u početku uvesti module podučavajući studente kako da odgovorno koriste AI.

Ljudi zadržavaju primat

Ljudi ipak zadržavaju primat (u odnosu na umjetnu inteligenciju) jer određuju uređivački ton, donose politike i oblikuju medije kakve želimo da budu i odgovorni su za svoje postupke, još je jedan “nalaz” studije.

Ove izjave nedvojbeno uspostavljaju primat nad umjetnom inteligencijom, ali također ukazuju na duboko uvriježeno uvjerenje među ovim medijima o nadmoći klasičnih novinara u usporedbi s onima kojima pomažu alati umjetne inteligencije. Uostalom, po nekima “nema novinarstva bez izvornog autorstva” što je očito nemoguće uz korištenje AI-ja.

Sadržaj onih koji koriste umjetnu inteligenciju negativno je “očit” što dodatno implicira nastojanje da se prikrije korištenje umjetne inteligencije – što je nešto što su svi ispitanici naveli da treba izbjegavati.

Za sada, stvari su prilično jasne, a šta donosi skorija ili daleka budućnost ostaje da se vidi.

Do tada, uživat ćemo u sadržajima koje prenose topli ljudski glasovi na koje smo naviki i sa kojima se možemo identificirati, piše Akta.ba.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje