Sve je veća potreba za IT stručnjacima. Daleko veća od ponude. Zato ne čudi što se time mnogi žele baviti kod nas. No i tu ima problema.

Kada je prije dvije godine odlučila da se bavi IT industrijom, Mineli Salkičević govorili su da to nije zanimanje za ženu. Jer u Bosni i Hercegovini, poslovi se i dalje na muške i ženske. Ipak je ušla u IT svijet, i kako navodi, nije se pokajala.

“Kad sam birala zanimanje, tad je IT industrija u BiH doživljavala svoj nagli razvoj. Tada mi se činilo jako zanimljivo i izazovno, što se evo nakon dvije godine i pokazalo kao tako. Svaki dan je drugačiji u ovom poslu, svaki dan imate novi izazov, nešto novo traže od vas da napravite. Zanimljivo je svaki dan”, kazala je.

A zanimljiva su i visoka primanja. Plate se kreću od nekoliko hiljada KM, što je jedan od glavnih razloga zbog koji sve više mladih bira ovo zanimanje. No, potražnja je i dalje veća od ponude.

“Na preko 900 otvorenih mjesta trenutno u BiH, njih skoro 400 ne može biti popunjeno. Posljednjih sedam godina plate u IT sektoru su rasle 10 puta više od bilo kog drugog sektora, isto u našoj državi”, kaže Zerina Mandžo Čolić iz UN Women BiH.

No, ukupan potencijal IT industrije u BiH i dalje je nedovoljno prepoznat i iskorišten. Prvi kamen spoticanja je u obrazovnom sistemu.

“Tehnološke promjene koje se dešavaju u svijetu su toliko brze, da mi moramo konstantno razmišljati o tome šta je naredni korak. S obzirom da radimo sa globalnim tržištem, pored tehničkih, bitne su i te konsultantske human vještine. Vjerovali ili ne, to naša djeca ne uče. Prolaze kroz školske sisteme koji ne potiču takvu vrstu razmišljanja”, kazala je Samira Nuhanović, operativna direktorica IT kompanije.

Čak i kada završe studije iz IT oblasti, na scenu stupaju novi problemi – nedovoljne prilike za praktičnu primjenu steknutog znanja.

“Zbog toga mladi ljudi vrlo često, nakon završetka studija napuštaju zemlju u potrazi za boljim poslovnim prilikama u inostranstvu. Naša zemlja ima ogroman potencijal da razvije svoj IT sektor, ali za to je nephodno investirati u obrazovanje, stvoriti povoljnije uslove za rad u ovoj oblasti”, kaže Orhan Gazibegović iz E-Commerce asocijacije u BiH.

Za sada, u najčešćem broju slučajeva, znanje stečeno u Bosni i Hercegovini od koristi je nekim drugim zemljama. Naša država zapela je u procesu digitalne transformacije, dok je ostatak svijeta otišao dalje.

“Sad već govorimo o domeni kvantne transformacije. Kvantni računari su već na pomolu, već se upotrebljavaju u nekim oblastima, imamo vještačku inteligenciju za koju su kvantni računari preduslov. Već sada govorimo o dobu za koji nismo spremni, ni da razmišljamo o tom dobu, a kamoli da se planira. U BiH mi još nismo isplanirali kako ćemo uvesti digitalnu transformaciju koja je već na zalasku u drugim dijelovima svijeta”, kazao je Haris Hadžialić, IT stručnjak.

I dok su gotovo sve zemlje odavno završile proces digitalne transformacije, Bosna i Hercegovina se na tom putu nalazi već 20 godina. Mnogi su saglasni da je izostala inicijativa nadležnih da se uhvate u koštac sa ovim procesom.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad