Vaš pas ili mačka se odjednom čudno ponašaju? Ovo mogu biti prvi znakovi demencije

Pas koji je ranije bio živahan i samostalan može odjednom početi stalno tražiti blizinu vlasnika, dok se mačke mogu početi gubiti po kući, zastajati u uglovima ili dugo zuriti u zid. Takve promjene mogu ukazivati na demenciju koja, kao i kod ljudi, utiče na pamćenje, ponašanje i snalaženje, prenosi Index.hr, pozivajući se na EatingWell.

Veterinar Zac Pilossoph pojašnjava da su određene promjene u ponašanju normalne kako ljubimci stare, ali upozorava da se zbunjenost, problemi sa spavanjem ili promjene u obavljanju nužde ne bi trebali automatski pripisivati starosti.

Iako ne postoji siguran način da se demencija kod kućnih ljubimaca spriječi, veterinari izdvajaju nekoliko navika koje mogu pomoći očuvanju njihovog mentalnog zdravlja.

Redovna aktivnost važna je i za mozak

Kretanje ne koristi samo tijelu nego i mozgu.

Veterinarka Karen Halligan ukazuje na istraživanje projekta Dog Aging Project, u kojem je učestvovalo više od 15.000 pasa. Studija je pokazala snažnu povezanost između fizičke aktivnosti i boljeg kognitivnog zdravlja.

Psi koji se malo kreću imali su šest puta veće izglede za razvoj demencije od veoma aktivnih pasa, bez obzira na dob i zdravstveno stanje. Halligan ipak naglašava da to ne znači da manjak kretanja uzrokuje demenciju, ali da je redovna aktivnost svakako korisna za zdravlje pasa.

Starijim psima mogu odgovarati svakodnevne šetnje, lagana igra ili plivanje, ukoliko u tome uživaju. Aktivnosti je potrebno prilagoditi njihovoj dobi, zdravlju i fizičkim mogućnostima.

"Za starije pse to može značiti kraće, ali češće šetnje umjesto jednog dugog izlaska", kaže Pilossoph.

Veterinarka Holly Dutton preporučuje i laganu igru za starije mačke, kako bi ostale aktivne bez prevelikog opterećenja zglobova.

Mentalna stimulacija može pomoći

Igra, učenje i zadaci koji zahtijevaju razmišljanje pomažu ljubimcima da održavaju mozak aktivnim.

Istraživanje iz 2021. godine pokazalo je da su stariji psi koji su tokom četiri sedmice učestvovali u treninzima tokom naredne godine imali manje izraženo pogoršanje simptoma demencije od pasa koji nisu učestvovali u treninzima.

"Aktivnosti poput zagonetki s hranom, igara njuha i kratkih treninga daju ljubimcima priliku da koriste svoja osjetila i vještine rješavanja problema. Te se aktivnosti također mogu prilagoditi fizičkim sposobnostima ljubimca koji stari", kaže Pilossoph.

Dutton savjetuje da zadaci budu kratki i jednostavni, kako se životinje ne bi umorile ili frustrirale.

"Neka zadaci budu rješivi kako bi ljubimac bio uspješan. Aktivnost treba biti zabavna, a ne naporna", ističe ona.

Ishrana također ima ulogu

Prehrana može uticati na zdravlje mozga kod starijih ljubimaca.

Halligan navodi da određene hranjive tvari, poput omega-3 masnih kiselina i antioksidansa, mogu pomoći u očuvanju moždanih funkcija kod starijih pasa.

Važne su i posebne vrste masti, poznate kao MCT, koje mozgu daju dodatni izvor energije.

Istraživanja pokazuju da ishrana bogata tim tvarima može pomoći starijim psima da duže očuvaju pamćenje i ublažiti neke promjene u ponašanju povezane sa starenjem.

"Potpuna i pravilno formulirana ishrana zadovoljava njihove nutritivne potrebe, dok održavanje zdrave težine pomaže pokretljivosti i općem zdravlju", kaže Pilossoph.

Vlasnicima se savjetuje da s veterinarom razgovaraju o tome treba li mijenjati ishranu ljubimca kako stari.

Vrijeme provedeno s vlasnikom također može biti važno

Vrijeme provedeno s ljubimcem ne jača samo međusobnu povezanost nego može imati koristi i za zdravlje njegovog mozga.

Istraživanje iz 2026. godine pokazalo je da psi koji redovno učestvuju u zajedničkim aktivnostima s vlasnicima imaju manje znakova demencije.

Naučnici smatraju da takve aktivnosti stimulišu mozak, ali ističu da to ne znači da druženje može spriječiti demenciju.

Psima mogu odgovarati lagane šetnje s drugim psima ili jednostavno više vremena s vlasnikom, dok mačkama može prijati zajednička igra, četkanje ili odmaranje uz osobu kojoj vjeruju.

Ipak, starijim ljubimcima ponekad smetaju gužva i nepoznate životinje, pa je važno poštovati njihove navike i potrebe.

"Podsjećam vlasnike da druženje ne mora značiti stalnu akciju. Ponekad je najvrjednija interakcija jednostavno mirno i smisleno zajedničko vrijeme", kaže Halligan.

Promjene ne treba automatski pripisivati starosti

Veterinari izdvajaju i nekoliko dodatnih načina kako starijim ljubimcima olakšati svakodnevicu.

Važno je održavati rutinu, jer se životinje osjećaju sigurnije u poznatom okruženju.

"Predvidljiv raspored i poznato okruženje smanjuju tjeskobu i olakšavaju ljubimcima svakodnevni život", kaže Halligan.

Preporučuju se i redovni veterinarski pregledi, po mogućnosti svakih šest mjeseci.

Pilossoph preporučuje pretrage krvi i urina, a kod starijih mačaka i provjeru krvnog pritiska te rada štitne žlijezde.

Posebno je važno pratiti promjene u ponašanju.

"Nemojte otpisati promjenu ponašanja kao 'samo starost'", upozorava Dutton.

Ako je ljubimac zbunjen, noću nemirno luta ili počne obavljati nuždu na neuobičajenim mjestima, vlasnicima se savjetuje da to zabilježe i razgovaraju s veterinarom.

Takve promjene ne moraju značiti demenciju. Mogu ih uzrokovati i druga zdravstvena stanja, poput artritisa, problema s bubrezima ili slabljenja vida i sluha.

Starijim ljubimcima može se pomoći i prilagođavanjem doma. Tepisi koji se ne kližu, male stepenice za lakše penjanje na kauč te lako dostupne posude za hranu i vodu mogu im olakšati kretanje i pomoći da što duže ostanu samostalni.

Iako ne postoji siguran način da se demencija spriječi, redovno kretanje, mentalna stimulacija, odgovarajuća ishrana i vrijeme provedeno s vlasnikom mogu doprinijeti tome da ljubimci što duže ostanu zdravi i aktivni.