Ibrahimović za N1: Djeca u BiH i dalje uče prema modelima iz 1950-ih

On je ukazao na temeljnu važnost obrazovanja u svakom društvu, ističući da se radi o daleko više od tehničkog procesa prenosa znanja:

“Obrazovanje je najvažnija društvena djelatnost i to je najvažniji prostor u kojem možemo oblikovati društvo, sebe i u kojem možemo napredovati”, rekao je.

Ova tvrdnja bila je uvod u širu kritiku postojećeg modela školovanja, koji, kako kaže, i dalje funkcioniše po matricama nastalim prije gotovo sedam decenija:

“Djeca pohađaju škole koje su kroz posljednje velike reforme prošle u bivšoj Jugoslaviji 1950-ih godina.”

Na pitanje o svakodnevnom iskustvu učenika u učionicama, Ibrahimović naglašava da su i metode i okruženje često takvi da djecu tjeraju iz škole, umjesto da ih podstiču na učenje:

“Nastava može biti zabavna, a djeca ne moraju izbjegavati nastavu i čekati kad će biti zvono da istrče iz učionice”, kazao je u emisiji Izvan okvira.

Ideologija u obrazovanju: zatvaranje ili otvaranje?

Pitanje ideologije u obrazovanju za Ibrahimovića nije nužno negativno, ali postaje opasno kada se koristi za zatvaranje prostora mišljenja i slobodne razmjene stavova:

“Svi imamo svoje ideologije i uvjerenja, svoje promišljanja i političke stavove, a kritička pedagogija nas poziva da kreiramo školu kao javni prostor u kojem se to sve izgovara. Nije problem da imamo različite poglede, već je potrebno kreirati siguran prostor gdje o tome možemo debatirati i raspravljati o argumentima", pojasnio je.

U tom smislu, naglašava i odgovornost nastavnika:

“Ja kao nastavnik, ako kažem nešto o mom ideološkom okviru, ne smijem nikog time dovesti u nepovoljan položaj, posebno ako ima suprotan stav.”

Škola, kako je više puta ponovio, mora biti javni prostor dijaloga i slobode govora – ne samo za djecu, već i za roditelje:

Govoreći o reformskim procesima i ideološkim tendencijama u obrazovanju, Ibrahimović razlikuje dva osnovna modela: jedan koji školu pokušava zatvoriti kroz propisane narative, i drugi koji je nastoji otvoriti različitim iskustvima i promišljanjima:

“Nisu sve obrazovne i političke ideologije iste – postoje neke koje žele zatvoriti obrazovni sistem ili ga napraviti takvim da se propisuju stvari koje se trebaju raditi, i mislim da smo mi na tom tragu. Ali postoje i drugi oblici ideološkog koji pokušavaju otvoriti učionicu”, naglasio je.

SAFER dokument – mimo lokalne tradicije, s dozom prikrivene religizacije

U osvrtu na reformske napore u Kantonu Sarajevo, u kojima je i sam svojevremeno učestvovao, Ibrahimović izražava razočaranje aktuelnim pristupom koji, umjesto da mijenja sistem, pokušava reformu ukalupiti u postojeće okvire:

“Bio sam dijelom obrazovne reforme u Kantonu Sarajevo, ali ovo što sada vidimo u zadnjih nekoliko godina je sve samo ne ozbiljna obrazovna reforma. Kanton Sarajevo, bez obzira što je u odnosu na druge administrativne jedinice otišao dalje u pojedinim segmentima, ipak kasni u velikoj mjeri s onim što je trebalo da se uradi. Reformu prilagođavaju postojećem obrazovnom sistemu, umjesto da bude obrnuto", rekao je Ibrahimović.

Posebno se osvrnuo na dokument “U susret SAFER učenju”, koji je u javnost došao kao strateški pravac reforme, ali za njega, kaže, nosi niz problema:

“To je dokument koji je osvanuo i ni na koji način se ne dotiče ovdašnje obrazovne tradicije i jako je generalan, ne daje nikakve konkretne korake šta i kako bi se trebalo raditi.”

Posebnu zabrinutost izražava zbog, kako kaže, “skrivene religizacije” koju prepoznaje u tom dokumentu i njegovim autorima:

“Ono što je nas zabrinulo tada je jedan nivo religizacije, skrivene religizacije obrazovanja", rekao je.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad