Pandemija koronavirusa narušila je mentalno zdravlje studenata, ali i destigmatizirala to pitanje, osvijestila važnost socijalnih kontakata i nastave uživo, neki su od rezultati istraživanja "Studenti i pandemija: Kako smo (pre)živjeli?", predstavljeni u srijedu.

Istraživanje je provela hrvatska Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) od 2. do 12. rujna ove godine na nacionalnoj razini, sudjelovalo je gotovo 4300 studentica i studenata sveučilišnih i stručnih studija svih razina, osim poslijediplomske koji su odgovorili na e-upitnike.

Predstavljanje rezultata istraživanja o dosegu i utjecaju pandemijskih okolnosti poput online i/ili hibridne nastave, različitih restrikcija u društvenom životu i iskustvu studiranja u prošloj akademskoj godini okupilo je u hotelu “Academia” u Zagrebu mnoge zainteresirane predstavnike akademske zajednice iz Zagreba, te drugih hrvatskih sveučilišnih gradova.

Pitanja su bila podijeljena u četiri tematske cjeline – organizacija nastave, studentski život, mentalno zdravlje i prijelazak sa srednjoškolske nastave na fakultetsku.

Izravni kontakt nema alternativu, hrvatska iskustva podudarna europskim

Događanje je otvorila v. d. ravnatelja AZVO-a prof. dr. Jasmina Havranek. Istaknula je kako je istraživanje pokazalo da izravni kontakt nema alternativu pa je važan povratak na kontaktni način izvođenja nastave, uz pridržavanje epidemioloških mjera dok traje pandemija.

Havranek je objasnila da treba jasno razlučiti online programe od online nastave, jer online programi imaju dopusnicu, dok je online nastava kreirana ‘u hodu’.

Zato će, dodala je, svi online programi morati dobiti dopusnicu, a za njihovo provođenje trebaju se dodatno obrazovati i nastavnici u čemu će AZVO sudjelovati i ubuduće.

Načelnica Sektora za razvoj visokog obrazovanja Ministarstva znanosti i obrazovanja Dijana Mandić podsjetila je da je u prošloj godini akademska nastava maksimalno ostvarena online, ali je mjerodavno ministarstvo, prateći rezultate hrvatskih i europskih studija, već ljetos pozvalo hrvatska visoka učilišta na nastavu uživo.

Uz napomenu da i hrvatska istraživanja potvrđuju europska iskustva, Mandić je ocijenila da neki rezultati istraživanja zabrinjavaju, ali su i relevantna podloga za poduzimanje potrebnih koraka.

Na predstavljanu nazočan rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras rekao je kako su rezultati očekivani, pa su, među ostalim, pokazali da je online nastava perfektan dodatak, ali ne može prevladavati.

Kada je, pak, riječ o mentalnom zdravlju studenata, rektor Boras rekao je da na zagrebačkom Sveučilištu ima nekoliko ureda za psihološku pomoć, ali su podkapacitirani jer, kazao je, Sveučilište osim dijela za plaće, za prošlu akademsku godinu još nije dobilo čak 41 posto novca predviđenih u državnom proračunu.

Zaključci istraživanja – studentska populacija je heterogena

Rezultate istraživanje sažele su Mina Đorđević i Željka Plužarić iz AZVO, a cjeloviti podatci dostupni su na mrežnim stranicama AZVO-a.

Tako je, primjerice, dominantan oblik izvođenja nastave u prošloj akademskoj godini bila u potpunosti nastava online – 40 posto, najviše online nastave imali su sudionici viših godina diplomskih studija – 49 posto, 29 posto studenata prve godine preddiplomskih i integriranih studija nastavu je pohađalo isključivo online, a 63 posto brucoša navelo je da zbog pandemije nisu u potpunosti doživjeli iskustvo studiranja.

Više od 35 posto sudionika istraživanja kao željeni oblik nastave u tekućoj akademskoj godini navelo je učioničku nastavu, a njih 29 posto nastavu u potpunosti online.

Kada je pak riječ o cijepljenju, 60 posto sudionika istraživanja ne bi podržalo uvođenje obveznog cijepljenja protiv bolesti covid-19 za studente i nastavnike, a njih 25 posto podržava uvođenje obveznoga cijepljenja.

Među studentima postoji značajna razina nezadovoljstva studentskim životom u odnosu na razdoblje prije pandemije;  tako je za njih 59 posto to zadovoljstvo puno manje i manje, ali izvanredni studenti zadovoljniji su od redovitih.

Narušen je i osjećaj pripadnosti studentskoj zajednici, a većina studenata – 73 posto nije imala priliku upoznavati nove ljude kao do sada.

U životu nakon pandemije najveći postotak studenata veseli se druženju s kolegama bez ograničenja – njih 71 posto, a isti postotak raduje se što neće morati nositi maske.

Čak 52 posto studenata doživljava svoje mentalno zdravlje lošijim i puno lošijim u odnosu na razdoblje prije pandemije. Studente je najviše zabrinjavala mogućnost zaraze bliskih osoba koronavirusom  – 57 posto, a najmanje ih je brinula mogućnost vlastite zaraze – 17 posto.

Od teškoća koje su studenti iskusili tijekom protekle akademske godine 50 posto navelo je osjećaj socijalne izolacije i usamljenosti, a isti postotak probleme s pažnjom i koncentracijom

Znatan broj studenata osjećao se anksiozno – 46 posto i depresivno – 29 posto, njih 43 posto koristilo je društvene mreže na nezdrav način, 32 posto iskazalo je interes za psihološko savjetovanje uživo, a četvrtina ih se osjećala puno bolje nego prije pandemije.

Okrugli stol – Kriza je prilika za podizanje kvalitete nastave

Rezultati istraživanja bili su podloga za raspravu na okruglom stolu na kojem su, uz Jasminu Havranek i Dijanu Mandić, sudjelovale i prof. dr. Marina Ajduković s Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. Gabrijela Vidić s Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru i Bruna Bandula, predsjednica Studentskoga zbora PMF-a Sveučilišta u Zagrebu.

Okrugli stol moderirao je Ivan Bišćan iz AZVO-a. Sudionice su bile suglasne da je protekla akademska godina bila izazovna studentima, ali i visokoškolskim nastavnicima, te da je klasična nastava uživo željeni oblik nastave za većinu studenata.

Jedan od prijedloga iz publike bio je da se provede i istraživanje o utjecaju pandemije na nastavno osoblje što će, kako je najavljeno, AZVO i provesti.

Predstavnica studenata poručila je kako je kriza prilika da se podigne razina sveučilišne nastave kako one uživo, tako i online programa, a ne da se, jednom kada pandemija prođe, nastavi po starom.

Ravnateljica Havranek smatra da je najbolji korak u tom smjeru jačanje profesionalnosti, kolegiajlnosti i osjećaja pripadnosti svojoj akademskoj zajednici.