Nova školska godina u većem dijelu BiH počinje sutra. Đaci se vraćaju u školske klupe, ali ono što posljednjih dana nazivamo povratkom klasičnog vida nastave, prikladnije bi bilo zvati novim starim modelom.

Raspust je priveden kraju i počinje još jedna neizvjesna školska godina.

“Školska godina u KS, Tuzlanskom kantonu, Zeničko dobojskom i bosansko podrinjskom počinje 1. septembra, u preostalih 6. počinje 6. septembra”, pojašnjava pomoćnica ministra obrazovanja i nauke u FBiH Nadija Bandić.

I U RS od sutra u školske klupe.

“Pred nama je još jedna školska godina koju dočekujemo u uslovima pandemije korona virusa. Nastavu započinjemo u školskim klupama uz trajanje časova od 45 minuta i bez dijeljenja odjeljenja što je, sigurna sam, na radost svih učenika, roditelja i nastavnika”, kaže ministarka prosvjete i kulture RS Natalija Trivić.

Nekada su “nećemo sjediti u istoj klupi, ni jedno od drugog prepisivati zadatke ni djeliti užinu na odmoru” recitovali maturanti. Da ne pozivamo na odsustvo malodušnosti, danas bi mogli i prvačići. Kategoriju “druga iz klupe” odnijela je pandemija a ni dijeljenje užine nije po higijensko epidemiološkim propisima. Škola u učionicama od sutra za učenika znači: sam u klupi, sa maskom na licu i najmanje metar udaljen od ostalih.

“Više razmičete učenike od metar, ne sjede zajedno… Takva vrsta nastave će biti teška, očekuje se da učenici provedu značajan broj časova sjedeći na jednom mjestu nemajući susret sa svojim kolegicama i kolegama, učenici od 6. do 9. razreda sa maskom na licu. To će zaista zahtijevati jedno potpuno novo strpljenje, potpuno drugi način rada bez bilo kakvog kontakta i kada su mali odmori… Biće izazov kako izdržati i koliko će nastavnici moći da u tim okolnostima rade a ne da opominju učenikeda poštuju mjere”, smatra direktor OŠ “Safet beg Bašagić” Namir Ibrahimović.

Obavezan metar razmaka značiće da će iz brojnijih odjeljenja u kojima tu mjeru nije moguće ispoštovati sa svim učenicima, svakog dana, rotirajućim principom, biti odsutan određen broj đaka.

“U odjeljenjima u kojima imamo 22 učenika mogu svi dolaziti u školu, napravili smo tako uučionice da bude metar razmaka između djece. U odjeljinjima (7 je takvih u našoj školi) u kojima imamo više učenika napravljen je mjesečni pregled koliko djece kojim danima ne dolazi u školu – negdje su to tri učenika, negdje 2, negdje 4… U zavisnosti od ukupnog broja ta grupa učenika taj određen dan neće ići dolaziti na nastavu, ali će već drugi dan biti tu dok druga tri ili 4 neće biti u učionici”, dodaje Ibrahimović.

Bilo je važno, a nije urađeno, navodi Ibrahimović, utvrditi obim propuštenog u prethodnoj školskoj godini i precizirati šta je potrebo preduzeti u ovoj školskoj godini da to nadoknadimo. Činiti to uporedo sa nastavnim planom i programom podrzumijevaće dodatne frustracije kod svih sudionika obrazovnog procesa. Brigu o mentalnom zdravlju djece potrebno je staviti ispred svih lekcija.

“Djeca će naučiti i množenje i djeljenje ali ukoliko se ovaj hroničan stres i traumatski doživljaji ne adresiraju sad, biće teže savladati gradivo koje god da je u pitanju. Mi znamo da je mentalno zdravlje djece i adolescenata itekako ugroženo, SZO je stavila mentalno zdravlje djece kao prioritet u narednom periodu. Hajde da uđemo u ovaj proces nježno, podržavajući, da budemo tu za djecu”, kazala je psiholog Mirjana Gavrić.

U školskoj biblioteci, bogatstva znanja među koricama čekaju one koji sa njima neće biti na distanci. Međuljudski, međuđački odnosi zahtijevaće fizičku distancu i stalna promišljanja o tome kako da ta vrsta distance za sobom ne povuče i socijalnu, emotivnu distancu. Školarci, sretno!

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad