Osnovnu školu "Omer Maksumić" Podveležje, oko 15 kilometara od Mostara, ove godine nije upisao nijedan prvačić. Škola ukupno broji oko 25 učenika, pa se nastava odvija kombinovano. Glavni razlog je taj što povratka u sela Podveležja nema, te stotine obnovljenih kuća danas služe kao vikendice.

Fatima Pobrić jedina je učenica osmog razreda u Podveležju. Još od prvog razreda sama je u školskoj klupi. Učionicu dijeli sa još dva učenika sedmog razreda.

“Čudno je, ja uvijek sama odgovaram jer nema ko drugi, ali vjerovatno je i lakše jer da nas je više ko bi ovo sve pohvatao, ovako se samo meni posveti nastavnik”, kaže nam Fatima.

“Ovako sporije vrijeme ide, volio bih da nas više ima”, kaže učenik Faris Omerović.

Posao je u Podveležje doveo i njihove nastavnike. Hajrija Peco je nastavnica matematike i fizike. Iako je veći broj učenika poželjan, prednost malog razreda je , kaže, u tome što se svakom učeniku može posvetiti.

“Djeca su aktivnija kad imaju konkurenciju, ovako kad je jedno i njima je dosadno”, kazala je.

Nekada je ova škola brojala i do hiljadu djece, dok je danas iz oko sedam sela pohađa tek oko 25 učenika, a po prvi put nije upisan niti jedan prvačić.

“Bila su dva učenika te generacije, ali nažalost upisani su u druge škole, u mjesta gdje im roditelji rade. Recimo, prošle godine je upisano sedam učenika, to je jedan solidan broj za ove ruralne dijelove”, kazao je Faruk Gosto, direktor OŠ “Omer Maksumić” Podveležje.

Ipak, odlazaka je sve više. Iako imaju svoju školu, poštu, ambulantu, ugostiteljske objekte, u Podveležju ostaju uglavnom samo najstariji stanovnici. Sve je manje onih koji se bave stočarstvom. Huma Špago iz sela Šipovac stočarstvom se kaže oduvijek bavila. Mukotrpan je to i težak posao, pa razumije tvrdi, zbog čega je sve manje stočara.

“Da sam otišla uz rat u Njemačku ne bih se vala nikad vratila, jedino ako bi me protjerali. Ne bi čuvala ovce, ali moraš kad nemaš druge, od jutra do mraka moraš biti uz njih”, priča nam Huma.

Nemjerljive su prednosti uzgoja ovaca, smatra Nedža Krhan iz susjednog sela kričanje. Njeni tradicionalni specijaliteti, pravljeni su isključivo od vlastitih, domaćih proiozvoda.

“Sve domaće, sir, kajmak, blitva, jaja, sve naše iz bašče ja jutros ubrala”, kazala je.

Čist zrak, idealna nadmorska visina, potpuni mir, netaknuta priroda i zdrava, domaća, hercegovačka hrana, tako svoj boravak u Podveležju opisuju korisnici Centra za stare i iznemogle osobe koji djeluje pri moderno opremljenom turističkom kompleksu Islamske zajednice u BiH.

“Ovo je zračna banja, čist zrak, nema industrije, ni ekoloških zagađenja, još samo da imamo živu vodu ovo bi bilo idealno”, kazao nam je jedan korisnik Centra za stare i iznemogle osobe Podveležje.

Iako je depopulacijsko područje, Podveležje ima velike turističke potencijale. Pored biciklističkih i planinarskih staza, nekropola stećaka, utvrda iz Austro-ugarskog perioda, atrakciju predstavlja i vjetropark koji je otvoren prošle godine a koji na plato Podveležja privlači goste iz različitih kajeva svijeta.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad