"Borimo se da nam dijete ima petice, da to bude prestiž, ali slabo obraćamo pažnju da li je sretno"

"Dobar odgajatelj je ona osoba koja ima dobro srce. I to je zaista tako. Mi se u vrtćima susrećemo sa tim prvim koracima gdje dijete doživljava prvi odlazak iz svoje primarne porodice i gdje ta adaptacija može da bude lakša, a može da bude teža. E sada kako ćemo mi dočekati to dijete zavisi od naše obrazovanosti, od naše spremnosti, od našeg dobrog srca i, Boga mi, od uslova kojima radimo", kazala je Ćatović Radovović za N1.

Polazak u vrtić može biti bolan i za roditelja i za dijete

Smatra da je za dijete najbolja predškolska ustanova jer je u njoj sve podređeno djetetu - od dolaska do povratka kući. No, dijete sa sobom nosi i one navike iz porodice tako da bi i roditelj kao neko koji je prvi model u ponašanju djeteta, ističe, morao da se obrazuje.

"Dolaskom djeteta u predškolsku ustanovu, to je jedno novo okruženje za dijete i vrlo može da bude bolno kako za roditelja, tako i za dijete. Ali taj neki period, po meni, najoptimalni za polazak dijeteta u vrtić je oko tri godine", istakla je.

A na odgajatelju je da primijeni sve metode, a prije svega da ima humanistički pristup, kako bi se dijete priviklo na novu sredinu i prestalo plakati. Također, naglašava Ćatović Radovović, odgajatelji ne smiju praviti razliku među djecom, moraju transparentno komunicirati s roditeljima i ove osobe, prije svegam zaslužuju veliko poštovanje jer provode cijeli dan s vašom djecom.

"Vrlo je bitna i komunikacija s djetetom. Njima vrlo malo treba. Dovoljan je jedan osmijeh ili posebne riječi 'dobro je to', 'ti to možeš', 'nastavi tako', 'ponosim se s tobom' ili neko milovanje po kosi. Možda to je neki srdačan zagrljaj, ali ako zagrlimo jedno dijete moramo i kompletnu grupu. Znate, to je jedan kompleksan rad sa djecom koji, to je dobro rekla jedna doktorica - niko ne vidio težinu tog posla", kazala je.

Adaptivni period

Adaptivni period ne traje za svako dijete isto, neka se odmah adaptiraju, nekima je potrebno više vremena.

"Taj adaptivni period, mi ne znamo kako taj period mjeriti - da li je njemu toliko dobro ili nije, jer svako dijete je individua. Mi nasljeđujemo osobine od oca, od majke, ali imamo taj jedan genetski kod koji je samo naš i naša individua. I svako dijete za sebe i na različite načine se i adaptira. Te neke znakove, vidite vi dijete koje voli da ide u vrtić, voli da se igra, priča vam šta je sve radilo, kako je bilo. Ako dugo odbija, čak imaju te neke psihosomatske teškoće kod djeteta koje se javljaju u tom periodu, tada mora biti uključen odgajatelj i neki drugi timovi koji bi pomogli adaptaciji djece", navela je.

Priprema djece za školu

Istče da je vrtić dobra priprema djece za školu, ali da je za sve potrebna i podrška roditelja. No, smatra da je za djecu prerano da krenu u školu sa 6 godina jer ne shvataju najbolje obaveze koje im stižu te bi, ističe, idealno bilo da kreću od 7. godine.

"Mi možemo s nekim znanjem i vaspitanjem utjecati na dijete da ga spremimo za školu, ali puno je važnije da dijete kada pođe u prvi razred ima neke navike - da se samo obuče, da koristi te navike u toaletu, da pazi na sebe kada ide ulicom, na saobraćaj, na koje opasnosti sve može naići... Tako da puno je tu segmenata da mi kažemo dijete je spremno za školu. Ipak, mi možemo da ga spremamo u bilo kom smislu, ali polazak sveukupnog razvoja treba da bude sreća. Mi sad se borimo da nam dijete ima petice, da nam dijete bude najbolji đak, da to bude neka prestiž, ali slabo obraćamo pažnju na dječju sreću. Je li ono zadovoljno tim tretmanom da od njega očekujemo ono što je možda nemoguće?", obrazložila je Ćatović Radovović.

Detalje pogledajte u videu:

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad